Njemačka strategija prema Kini: kritika umjesto izolacije

Po prvi put u povijesti Savezne Republike Njemačke savezna vlada je prihvatila strategiju odnosa prema Kini. Ona je dio sveobuhvatne nacionalne sigurnosne strategije koja je također nova i koja je predložena u lipnju.

„Kina se promijenila – to i političke odluke Kine zahtijevaju promjenu našeg odnosa prema Kini", kaže se na početku tog dokumenta. Savezna vlada sa zabrinutošću gleda na sve agresivnije ponašanje Kine.

Strategija prema Kini je pokušaj smanjenja velike ovisnosti Njemačke o toj zemlji, a da se kontakti ne prekidaju. Koliko su važni gospodarski odnosi za obje zemlje pokazuje njihov trgovinski obujam: Kina je u 2022. po sedmi put zaredom bila najvažniji trgovinski partner njemačkoga gospodarstva. Vrijednost robne razmjene iznosila je gotovo 300 milijardi eura. Puno je toga, dakle, u igri.

Kancelar Olaf Scholz protiv ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock

Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) i njemački gospodarski savezi zato su se zalagali da strategija ne bude previše restriktivna. Rezultat je da su preporuke za njemačka poduzeća koja teže diverzifikaciji i investicijama i u drugim azijskih zemljama prilično općenito formulirane – s čime su nezadovoljni Zeleni, koji su u vladajućoj koaliciji.

Osobito je savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz Zelenih od preuzimanja dužnosti krenula oštrijim kursom prema Kini i otvoreno kritizirala tamošnja kršenja ljudskih prava. Što nije ostalo bez posljedica. Prilikom nastupa pred novinarima u travnju u Pekingu njezin kineski kolega Qin Gang je uzvratio: „Ono što je Kini najmanje potrebno jesu učitelji sa Zapada."

Napuštanje politike kancelarke Merkel prema Kini

Za vrijeme vladavine savezne kancelarke Angele Merkel (2005. do 2021.) u odnosima prema Kini je vladalo poletno ozračje. Trgovina je snažno rasla, Merkel je kritiku izražavala tiho. Kao kruna njemačko-kineskih odnosa proglašeno je 2014. „sveobuhvatno strateško partnerstvo".

Ali, ono što ove dvije zemlje razdvaja već nekoliko godina se sve više povećava – odnosno u Berlinu se jače uočava i o tomu se otvorenije govori nego ranije. Bilo da se radi o „čvrstom prijateljstvu" Kine s Moskvom unatoč ruskoj agresiji protiv Ukrajine, o sve većim napetostima u Tajvanskom prolazu, o tlačenju ujgurske manjine u Kini ili odnošenju tehnologije iz Njemačke – sve manje se govori o partnerstvu, a sve više o suparništvu. Tako stvari vide i u drugim europskim glavnim gradovima, a pogotovo u Washingtonu, odakle dolazi sve jači pritisak na Saveznu vladu.

Thorsten Benner, direktor berlinskog instituta Global Public Policy Instutute, kaže u izjavi za DW kako ga „veseli što se strategija vrlo odlučno odvaja od sanjarenja o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Kinom, koje je Angela Merkel slijedila i s predsjednikom Xijem. To jasno okretanje je bilo nužno".

Šef trgovinske komore upozorava na opasnost misionarskog nastupa

Njemačko gospodarstvo očito može živjeti s tom strategijom. Siegfried Russwurm, predsjednik Saveza njemačke industrije, načelno pozdravlja tu strategiju, ali još jednom upozorava: „Postoji opasnost da se poduzetničku dinamiku djelovanja previše ograniči i tako spriječi stvaranje blagostanja i inovacije."

Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore Peter Adrian branio je za vrijeme vijećanja o strategiji prema Kini načelo „promjena kroz trgovinu". To, istina, nije nikakav automatizam, kaže on. „Ali, više sam nego sumnjičav hoće li odustajanje od trgovanja voditi jačim pozitivnim promjenama ili nekom boljem svijetu. Prije će doći do suprotnog učinka. Jer, ako se događa razmjena, druge možemo bolje razumjeti i prenijeti im dijelove naših vrijednosti i naše kulture", izjavio je on za njemačku novinsku agenciju dpa. Adrian upozorava osobito na opasnost misionarskog nastupanja. Ne smijemo dopustiti da nas se doživljava kao pametnjakoviće, kaže on.

Pitanje je sad može li uspjeti spajanje tako oprečnih stvari, diverzifikacija trgovine i smanjenje ovisnosti o Kini na kritičnim područjima, a da se pritom ne ugrozi općenito poslovanje s Kinom. Thorsten Brenner kaže za strategiju da je to „osvježavajuće realan dokument s ambicioznim popisom domaćih zadaća, koje sad odlučno treba provesti".

Ali, za neke stvari u strategiji, kao što je primjerice težnja prisnijoj suradnji s Kinom u pitanjima zaštite klime, on kaže da su „djelomice naivne", jer otvorena razmjena na području znanosti i civilnog društva, kojoj se teži, nije moguća s Pekingom zbog tamošnjeg jednopartijskog sustava.

Očekuje se kritika iz Kine

Olaf Scholz je na summitu NATO-a u litavskom Vilniusu pred novinarima još jednom naglasio da se ne radi o prekidanju odnosa s Kinom, nego o minimaliziranju rizika ("de-risking", a ne "de-coupling"). A ministrica vanjskih poslova Baerbock je dodala da je poruka „da želimo u miru i slobodi živjeti sa svim partnerima na ovom svijetu, sa svim zemljama na ovom svijetu – i da istovremeno nismo naivni".

Obje izjave su zacijelo težile tomu da budu pomirljive prema Kini. Ali, već je njemačka nacionalna strategija izazvala oštru kritiku u Pekingu. Graditi međunarodne odnose tako što se „druge promatra kao konkurente, suparnike ili čak protivnike, a normalnu suradnju pretvara u pitanja sigurnosti i politike, otjerat će naš svijet u spiralu podjele i konfrontacije", rekao je glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin. U Pekingu vjerojatno neće biti oduševljeni novom njemačkom strategijom prema Kini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu