Sveučilište u Heidelbergu i kineska vojna industrija

U veljači 2022. NATO se bavio Sveučilištem u Heidelbergu. Točnije, najstarije njemačko sveučilište predmet je webinara SACT-a što je kratica za „Supreme Allied Commander Transformation". Ovo je dio NATO-ovog zapovjedništva koje se bavi ratovima budućnosti.

SACT-ov jednosatni virtualni događaj sat vremena se usredotočio na kineska postignuća u kvantnom istraživanju. I tu Heidelberg stupa na scenu – kao dugogodišnji istraživački partner elitnog kineskog sveučilišta koje, kako se otkrilo, održava prisne kontakte s kineskom industrijom naoružanja.

Još 2019. američka tvrtka u sektoru sigurnosti „Strider" opisala je Sveučilište u Heidelbergu kao "uvjerljivo najvažnijeg stranog partnera koji stoji iza brzog napretka Kine u kvantnim tehnologijama dvostruke namjene". Tehnologije dvostruke namjene mogu se naime koristiti i civilno i vojno.

Od postignuća u području kvantnih istraživanja već imamo koristi u svakodnevnom životu – kada koristimo mobitele ili navigacijske uređaje. Buduće kvantne tehnologije vjerojatno će promijeniti svijet čak i više od interneta.

Zajedno s istraživačkim centrom CORRECTIV, Deutsche Welle je rekonstruirao slučaj Heidelberg.

Nadaren znanstvenik, aktivan u socijalizaciji i povezivanju

Sve je počelo 2003. godine kada je kineski kvantni fizičar Pan Jian-Wei osnovao vlastitu istraživačku grupu na Sveučilištu u Heidelbergu. Reputacija mu je izvrsna, obasut je nagradama i uživa milijunska sredstva.

Tijekom svojih pet godina u Heidelbergu, Pan je održavao bliski kontakt sa svojom alma mater, Kineskim sveučilištem za znanost i tehnologiju ili skraćeno USTC. Odatle je u Heidelberg dovodio i zapošljavao perspektivne mlade istraživače. I oni su korisnici sredstava iz njemačkih i europskih istraživačkih fondova u Heidelbergu.

2008. Pan se vratio na USTC. Sa sobom ne odvodi samo neke svoje učenike, nego i svoj laboratorij i projekte. EU je nedugo prije odobrio daljnje financiranje od 1,4 milijuna eura za njegovu istraživačku grupu iz Heidelberga.

Nijemac na USTC-u

Bliska veza između sveučilišta se i dalje održava. Pan nastavlja u Heidelberg slati talente koji se kasnije vraćaju na USTC. 2011. obje su strane službeno potpisale ugovor o akademskoj razmjeni. Takva je suradnja bila politički i ekonomski poželjna u Njemačkoj u to vrijeme. Kina je važna kao trgovinski partner.

2013. fizičar iz Heidelberga Matthias Weidemüller bio je jedan od samo nekoliko zapadnih istraživača koji su prihvatili ponudu u sklopu državnog kineskog programa 1000 talenata za istraživanje na USTC-u.

Od samog početka njemački znanstvenik je definirao uvjete pod kojima će raditi: "Nitko mi ne smije naređivati na kojim poljima ću raditi. Svi rezultati se objavljuju potpuno javno, moj laboratorij je dostupan svima." Neovisnost i transparentnost su Weidemülleru vrlo važni.

Do danas je Weidemüller počasni profesor na USTC-u. Baš kao Pan u Heidelbergu. Ali politički okvir se dramatično promijenio – i to ne samo zbog pandemije COVID-a.

Od partnera do suparnika

Nekad poželjni partner Kina danas je postala "sistemski suparnik" Njemačke, koja djeluje sve samouvjerenije. Iza kulisa, njemačka vlada mjesecima raspravlja o svojoj novoj strategiji prema Kini.

Na međunarodnom planu Kina se natječe s SAD-om za dominaciju na području kvantnog istraživanja. U Kini je "vojno-civilna fuzija" državna doktrina, a sve mora služiti i nacionalnoj sigurnosti. Cilj: Peking želi imati najmoderniju vojsku na svijetu do 2049. godine.

Tzv. kvantna komunikacija je najnaprednije područje unutar kvantnih istraživanja. Riječ je o sigurnosti podataka i šifriranoj razmjeni informacija zaštićenoj od prisluškivanja što je iznimno zanimljivo s vojnog gledišta.

Kina prednjači upravo na području kvantnih komunikacija i to prije svega zbog Pan Jian-Weija. Američki časopis „Time" stavio je ovog istraživača na listu 100 najutjecajnijih osoba svijeta u 2018. Godinu dana kasnije, američka tvrtka „Strider" objavila je da je Pan povezan s kineskim tvrtkama za proizvodnju oružja.

Sam Pan na upit DW-a i CORRECTIV-a pismeno daje do znanja da od njegova povratka iz Njemačke "nijedan njegov projekt nije podržan od strane vojske".

U isto vrijeme, on kaže: "Čak i ako se određene tehnologije mogu koristiti u vojne svrhe, to je nešto što NITI JEDAN znanstvenik ne može kontrolirati ili predvidjeti." Velikim slovima je istaknuo ono što smatra presudnim. "Čvrsto vjerujem da će ove tehnologije, koje su u nastajanju, na kraju donijeti golemu korist čovječanstvu", zaključio je kineski znanstvenik.

Podružnica u Xinjiangu

No prilikom istraživanja, brzo se nailazi na pojam Quantum CTek. Ubrzo nakon povratka iz Heidelberga, Pan je pokrenuo ovaj start-up. Do danas je drugi najveći dioničar ove tvrtke, odmah iza USTC-a.

Tvrtka specijalizirana za kvantnu komunikaciju ima podružnicu u Xinjiangu od 2017. godine. Sjeverozapadna kineska pokrajina dom je ujgurske muslimanske manjine, koju središnja vlada tlači, šalje u kampove za preodgoj i prati na svakom koraku.

Formirati podružnicu baš u toj regiji "nije slučajnost" i "moralno osuđujuće", kaže Yangyang Cheng. Ova fizičarka kineskog podrijetla i sama je studirala na USTC-u, ali već više od 10 godina živi u SAD-u. "Činjenica da je tako mladoj tvrtki dopušteno tamo otvoriti podružnicu sugerira da ima vrlo, vrlo bliske veze s kineskim sigurnosnom aparatom."

Sam Pan Jian-Wei poručuje da ne zna zašto Quantum CTek ima podružnicu u Xinjiangu. Tvrdi da od 2011. "više nije uključen u upravljanje tvrtkom osim kao dioničar". Sama tvrtka pak ne odgovara na upite DW-a i CORRECTIV-a.

Sankcije Washingtona

SAD je uveo sankcije protiv Quantum CTek u studenom 2021. Baš kao i protiv velikog laboratorijskog kompleksa USTC-a, kojem pripada i Matthias Weidemüller. Razlog: radi se o jedinicama koje “podržavaju vojnu modernizaciju Narodnooslobodilačke (kineske) vojske”. Sankcije imaju za cilj spriječiti protok američke tehnologije i znanja u Kinu.

„Nije mi baš svejedno, to bi bilo ignoriranje okolnosti", kaže Weidemüller. Međutim, ne vidi poveznicu ovih sankcija s vlastitim radom. "Načinom na koji istražujete možete sami odrediti koliko ste blizu ili koliko daleko od primjene u praksi". Kao istraživač koji radi na temeljnim elementima teorije, Weidemüller sebe vidi jako daleko od Quantum CTek-a i primjene u praksi.

Ali globalna politička situacija stvara pritisak i u znanosti. Od početka 2022. postoji i odjel za kontrolu izvoza na Sveučilištu Heidelberg, koji provjerava moguću primjenu međunarodnih istraživačkih projekata za vojnu upotrebu. A u USTC-u, Heidelberg ima partnera koji surađuje na području kvantnih istraživanja s velikim kineskim tvrtkama za proizvodnju naoružanja i s najvažnijim kineskim vojnim sveučilištem NUDT.

Sloboda istraživanja i znanstvena odgovornost

Najstarije njemačko sveučilište muči se s osnovnim pitanjem: je li dopustiva suradnja ako su partneri u istraživanju "blizu vojnih objekata koje teško mogu izbjeći već zbog samog sustava"? I ako da, koliko daleko bi ta suradnja smjela ići? Na to bi trebala odgovoriti Anja Senz. Poput Matthiasa Weidemüllera, ova sinologinja je članica rektorata Sveučilišta u Heidelbergu.

Senz ne želi "definirati crvene linije po automatizmu", ali želi kritički razmisliti o "tehnološkim implikacijama". Na izravno pitanje o Panu Jian-Weiju, ona naglašava da se u jednom trenutku morate zapitati: "Koja je uloga pojedinca u ovom sustavu?"

Za Matthiasa Weidemüllera, potreba za nastavkom istraživanja velikih pitanja koje nameće priroda nadjačava ostale aspekte: "Trebamo li prestati razmjenjivati ​​razmišljanja i iskustva o tim pitanjima diljem svijeta?"

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu