Auto njemački, baterija kineska

Kineski i inozemni proizvođači automobila trenutno nastoje impresionirati posjetitelje velikog sajma automobila u Šangaju. Domaće tvrtke BYD, Geely, NIO i druge namjeravaju električnim modelima cementirati svoju odličnu poziciju na kineskom tržištu – najvećem tržištu i klasičnih i električnih automobila na svijetu.

Nema sumnje da će automobili na baterije biti zvijezde šangajskog sajma. S obzirom na ambiciozne planove proizvođača automobila i državne subvencije za ekološki pogon, jasno je da će se od sada sve više pričati o elektro-vozilima.

Administracija američkog predsjednika Josepha Bidena namjerava da već od 2032. barem dvije trećine novih vozila koja se prodaju u Sjedinjenim Državama budu na električni pogon.

Europska unija je najavila da će od 2035. biti zabranjena prodaja novih vozila s klasičnim motorima. Tada će se moći preprodavati i vozi samo polovnjaci na benzin i dizel.

Prema računici novinske agencije Reuters, vodeći svjetski proizvođači automobila namjeravaju uložiti ukupno preko bilijun eura u razvoj električnih vozila i baterija do 2030.

Otkud tolike baterije?

Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će do te godine oko 60 posto prodanih vozila biti na struju, što bi bio ogroman skok – podaci za 2021. kažu da je tek svako deseto prodano vozilo električno.

No, te desetine milijuna automobila trebat će baterije koje su njihova najvažnija i najskuplja komponenta. Računa se da na bateriju otpada 30 do 40 posto cijene električnih automobila.

To otvara utrku za sirovinama i baterijama u kojoj za sada nesumnjivo prednjači Kina. Azijski div, prema Bloombergu, drži oko tri četvrtine svjetske proizvodnje baterija.

„Peking je odavno signalizirao da će električna vozila biti strateški nacionalni prioritet, potičući kineske firme da ulože u rudarstvo, rafiniranje sirovina i tehnologiju za proizvodnju baterije", kaže Gregor Sebastian koji se bavi industrijskom politikom u berlinskom Mercatorovom institutu za proučavanje Kine.

„Kako je Kina daleko najveće svjetsko automobilsko tržište, to je ogroman poticaj kineskim kompanijama da uđu u taj sektor. Dodatno, Kina ima jaku proizvodnu bazu i efikasan logistički sustav kojim su omogućili firmama da brzo uvećaju proizvodnju“, dodaje ovaj stručnjak.

Svi ovise o Kini?

Mnoge zapadne kompanije poput Tesle i General Motorsa oslanjaju se na kineske firme kao što je CATL, najveći svjetski proizvođač auto-baterija.

Ford je nedavno objavio da će licencirati tehnologiju CATL-ove litij-željezo-fosforne baterije kako bi ih proizvodio u novom pogonu u Michiganu.

Takvi aranžmani ukazuju da se američki i njemački giganti automobilske industrije moraju osloniti na kineske baterije ako u novoj eri prometa ne žele postati nevažni.

To ponegdje izaziva kritike. Tako je republikanski senator Marco Rubio tražio od predsjednika Bidena da se provjeri Fordov ugovor s CATL-om.

„Baterije za vozila su već postale predmet geopolitičkih napetosti između Kine i Zapada“, kaže Tu Le, direktor konzultantske kuće Sino Auto Insights.

On podsjeća na Bidenov ukaz koji donosi ukupno 370 milijardi dolara subvencija domaćoj privredi ako potiče ekološku tranziciju. Proizvođači mogu računati s masnim poreznim olakšicama – ali pod uvjetom da veći dio automobilskih komponenti, poput baterija, dolazi iz SAD ili zemalja s kojima SAD ima sporazume o slobodnoj trgovini.

„Bez obzira koliko američka vlada pokušavala eliminirati Kinu iz lanca opskrbe, proizvođači automobila iz SAD-a i dalje će trebati kineske baterije ako žele doseći proizvodne ciljeve i pristupačne cijene do 2030. godine", kaže Tu.

Što je šansa Europe?

EU također godinama potiče domaću proizvodnju baterija. Tako je 2017. pokrenuta Europska alijansa za baterije s ciljem da do 2030. europski proizvođači podmire 90 posto potreba.

„Europske zemlje poput Nemačke imaju važne tehnologije za određene dijelove proizvodnog i životnog vijeka baterije, recimo za reciklažu, a također su i lideri u testiranju novih baterija poput natrij-jonskih", kaže Sebastian.

Ali, kako dodaje, europska industrija baterija ima problem da dođe od izuma do masovne komercijalne proizvodnje. „U nekim dijelovima lanca proizvodnje, recimo rafiniranju sirovina, Europa je gotovo isključivo ovisna od firmi s istoka Azije", kaže on.

Firme poput Volkswagena namjeravaju investirati i u rudnike, kako bi osigurali vrijedne materijale poput litija. U sklopu petogodišnjeg plana, div iz Wolfsburga namjerava potrošiti 180 milijardi eura, od toga petnaest milijardi na tri tvornice baterija i izvore sirovina.

Neke druge članice EU, poput Mađarske, pozvale su strane investitore, uključujući kineske, da tamo otvore tvornice baterija.

„Europske firme mogu stići kineske", kaže Sebastian, „ali je to teška bitka za njih."

„Najveća šansa europskih firmi je ako se fokusiraju na neke nove, dolazeće tehnologije poput čvrstih baterija. Tim poljem još ne dominira nijedna firma“, zaključuje Sebastian.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu