Njemačka vlada želi zaustaviti utjecaj Kine na sveučilištima

Je li kineska strana na bilo koji način reagirala na izjavu savezne ministrice obrazovanja Bettine Stark-Watzinger? „Ne”, odgovara njezino ministarstvo na pitanje Deutsche Wellea.

Krajem lipnja političarka FDP-a jasno je upozorila na kineski utjecaj na njemačka sveučilišta preko Konfucijevih instituta. Moraju se postaviti "jasne granice" za "izravni utjecaj", rekla je Stark-Watzinger u intervjuu za Handelsblatt.

Konfucije, koji je živio od 551. do 479. godine prije Krista, smatra se možda najvažnijim kineskim filozofom. Prije gotovo 20 godina Peking je osnovao državnu obrazovnu organizaciju Konfucijev institut, a 2004. počeo je osnivati ​​takve institucije širom svijeta. Prema navodima Instituta, on u međuvremenu ima oko 500 podružnica u više od 90 zemalja.

Službeno, one su namijenjene širenju kineskog jezika i promicanju razumijevanja kineske kulture. Istodobno, oni igraju važnu ulogu u kulturnom i političkom procesu otvaranja Narodne Republike. Uglavnom, ali ne samo, riječ je o suradnji s lokalnim partnerskim fakultetima i sveučilištima. U Berlinu, nadomak sjedišta stranke CDU, već se niz godina nalazi "Kineski kulturni centar". Konfucije se ne pojavljuje u imenu, ali vjerojatno djeluje na sličan način.

Optužba za propagandu

Ipak kritika na njihov račun je stara gotovo koliko i povijest tih institucija. Mnogi ih vide kao propagandni alat kojim se služi autoritarno vodstvo u Pekingu. Ukratko: Kina daje novac za istraživačke ili znanstvene projekte i kulturno obrazovanje – i tako stječe utjecaj i kontrolu. Sloboda znanosti, kažu kritičari, je na kocki.

Konfucijevi instituti koriste prostore sveučilišta, preuzimaju ili proširuju ponudu kineskog jezika, organiziraju predavanja, kulturnu ponudu ili školske izlete. Kina dijeli troškove za institute preko vanjskopolitičke kulturne organizacije Hanban i lokalnih instituta ili sveučilišta, također uz financiranje saveznih država.

Kako konkretno može izgledati pritisak iz Pekinga, pokazuje primjer sa Sveučilišta Duisburg-Essen, o kojem je izvijestilo nekoliko novina: institut, osnovan 2009., je u jesen 2021. godine pozvao ljude na čitanje biografije kineskog šefa države Xija Jinpinga. Knjiga se, između ostalog, bavila i kultom ličnosti nastalim oko Xija. Nakon intervencije iz Pekinga, institut je otkazao javno čitanje.

Upozorenje Ureda za zaštitu ustavnog poretka

Prema navodima savezne vlade, u Njemačkoj postoji ukupno 19 Konfucijevih instituta, većina njih na sveučilištima. Zabrinutost raste. Neke suradnje su prekinute. Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka već odavno u svojim godišnjim izvješćima svrstava ove institucije u instrumente političkog utjecaja. "U području obrazovanja i istraživanja, kineske aktivnosti i formati suradnje prijete potkopavanjem akademske slobode", kaže se u aktualnom izvještaju.

Još u lipnju 2022. ministrica Stark-Watzinger u intervjuu za dnevni list Handelsblatt pod naslovom "Ne smije se biti naivan" pozvala je znanost na kritički osvrt na suradnju. "Da sam ja predsjednica sveučilišta, ne bih imala Konfucijev institut", rekla je ministrica. I dodala: "Trebali bismo se jasno distancirati." Ministrica je to i potvrdila godinu dana kasnije.

Potporu je dobila od Ministarstva unutarnjih poslova koje vodi njezina kolegica iz vlade Nancy Faeser (SPD). Ona je rekla da se na suradnju gleda "iznimno kritičnom sa sigurnosnog stajališta". A bilo je podrške iz CDU-a. "Ovdje možemo samo podržati saveznu vladu", napisao je Twitteru CDU-ov političar Norbert Röttgen.

Apeli političara sa savezne razine su jedno, a odluke nešto drugo. Naime obrazovna politika u Njemačkoj u načelu je stvar saveznih zemalja. Savezna vlada nema utjecaja na osnivanje Konfucijevog instituta. A budući da njemačkim fakultetima i sveučilištima često nedostaje sredstava, koriste se partnerstvima.

Njemački rektorski zbor (HRK) ne želi komentirati mogući prekid suradnje. Konfucijevi instituti koji surađuju sa sveučilištima "primarno su relevantni za podučavanje jezika", navodi HRK. Na pitanje DW-a, glasnogovornik Christoph Hilgert naglasio je da vrijedi sljedeće: "Odluka sveučilišta dio je njihovog autonomnog djelovanja i treba je prepustiti njima."

Međunarodni problem

Suočavanje s Konfucijevim institutima i postupcima Pekinga više nije samo njemačko pitanje. Na pitanje DW-a, iz Saveznog ministarstva obrazovanja pojašnjavaju da se o toj temi razgovara i među članicama EU-a i Europskom komisijom.

Konkretniji je političar Zelenih Reinhard Bütikofer, koji predvodi skupinu za Kinu u Europskom parlamentu. "To nije specifični njemački problem, to je međunarodni problem", rekao je on za DW. On navodi primjer SAD-a i Švedske. U obje zemlje Konfucijevi instituti su zatvoreni posljednjih godina. Međutim, prema izvještajima medija, pojedine institucije u SAD-u ponovno su uspostavljene, ali pod drugim imenima.

Tema je aktualna i u Velikoj Britaniji. Tamo je premijer Rishi Sunak opetovano kritiziran zbog previše opuštenosti u odnosu prema Kini. Prošle godine, još kao kandidat Torijevaca na izborima, najavio je da će zatvoriti 30 Konfucijevih instituta u zemlji. Kasnije, u svibnju ove godine,  sada već kao premijer, je tu odluku povukao. Kada je to izazvalo kritike, premijer je u intervjuu u svibnju govorio o ulozi Kine u svijetu. “Ponašaju se sve autoritarnije kod kuće, a odvažnije u inozemstvu”, rekao je Sunak, govoreći o “epohalnom sustavnom izazovu”.

Kurs je jasan za Reinharda Bütikofera. "Ovi su instituti predugo mogli djelovati u mraku. Da su oni instrumenti utjecaja Komunističke partije Kine zapravo je očito već dugo vremena. I zato bismo trebali povući crtu na trezven način."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu