Zapadno oružje (ipak) protiv ciljeva u Rusiji?

Prošle nedjelje se slavio pravoslavni Uskrs - ali na frontu nije bilo ni traga prazničnom odmoru. Ruska vojska ponovno je napala Ukrajinu bespilotnim letjelicama, gliserima i raketama.

Na istoku zemlje ruska vojska nastavlja osvajanje silovitim frontalnim napadima, dok ukrajinski vojnici moraju čekati najavljene isporuke oružja. Situacija je toliko napeta da se opet sve glasnije postavlja jedno pitanje: smije li i Ukrajina zapadnim oružjem gađati ciljeve u Rusiji? Neke članice NATO-a po tom pitanju postaju sve pragmatičnije.

Protuudari “pokriveni međunarodnim pravom”

Nedavno je to bio David Cameron: britanski ministar vanjskih poslova posjetio je Kijev u četvrtak. Njegova vlada upravo je obećala Ukrajini da će podržati zemlju s tri milijarde funti pomoći svake godine - koliko god dugo bude potrebno.

"Recimo to vrlo jasno: Rusija je napala Ukrajinu i Ukrajina ima apsolutno pravo uzvratiti udarac", rekao je Cameron. "Zbog toga kako Rusija napada ciljeve u Ukrajini, može se dobro razumjeti zašto Ukrajina vidi potrebu da se brani - to jest, da odstrani Ruse iz zemlje i ima sposobnost uzvratiti."

Cameron želi dopustiti Ukrajincima da odluče kako će koristiti britansko oružje. Nešto ranije je Ukrajincima puno pravo na napade na ruskom teritoriju potvrdila i latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže. U intervjuu za ukrajinske internetske novine "Europska pravda" ona je rekla: "Ukrajina ne treba samo protuzračnu obranu ili streljivo. Ukrajina mora biti u stanju izvoditi dalekometne, precizne udare. Čak i na ruski teritorij, s kojeg Rusija napada Ukrajinu. Ovo je pokriveno međunarodnim pravom. Ukrajina treba dalekometno oružje", rekla je ona.

Napadi su odavno stvarnost

Tako jasne riječi vodećih zapadnih političara o ovoj temi su se do sada rijetko mogle čuti – barem u javnosti. Ruska vlada je, s druge strane, više puta objavila da bi napadi zapadnim oružjem na ruski teritorij mogli eskalirati situaciju. Kremlj je tako optužio Davida Camerona da svojim riječima ugrožava europsku sigurnost.

Napadi Ukrajine na Rusiju odavno su stvarnost. Dronovima se bombardiraju se zračne luke, vojni kampovi i rafinerije nafte. Posebno su rafinerije nedavno bile često pogađane. Vojni stručnjaci smatraju da bi Rusija, ako Ukrajina nastavi s napadima dronovima, mogla doživjeti nestašicu benzina već ovoga ljeta. Cijene goriva time bi također mogle porasti u cijelom svijetu.

Napadi na rafinerije tiču se SAD-a

To je vjerojatno jedan od razloga zašto je američka vlada nedavno izvršila pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da više ne napada nijednu rafineriju u Rusiji. Možda jednostavno zato što su visoke cijene benzina otrov za predsjednika tijekom predizborne kampanje. No Zelenski ne vidi alternativu kako bi oslabio Rusiju. Upravo je u srijedu ponovo izgorjela još jedna ruska rafinerija nafte.

Zelenski sada ima podršku čak i od glavnog tajnika NATO-a. Rafinerije nafte na ruskom teritoriju su “legitimne mete” za napade ukrajinskih bespilotnih letjelica, rekao je Jens Stoltenberg početkom travnja.

Reakcija na situaciju na frontu

Zapadni političari i vojni dužnosnici dugo su tajno davali blagoslov napadima na rusko tlo. Sada sve više i više njih to radi javno. A neki više ne vide problem ni kada se za te napade koristi zapadno oružje.

Ukrajinski vojni stručnjak Oleh Ždanov smatra da to ima veze s teškom situacijom na bojištu. Postoji opasnost od nove invazije ruske vojske u području Sumija ili Harkova, kaže Ždanov. „Sigurno ćemo biti prisiljeni boriti se na našoj državnoj granici", kaže on. To, kako kaže, znači da će se neprijatelj također naći pod vatrom na ruskom teritoriju.

Tihi dogovor o operativnom radijusu

"Prije ili kasnije moralo se dogoditi da zapadne zemlje odustanu od zahtjeva da se njihovo oružje ne koristi na ruskom tlu", kaže ovaj vojni stručnjak. Zabrane, kako kaže, ionako nije bilo. To se odnosi i na američke rakete dugog dometa ATACMS koje je SAD proljetos isporučio Ukrajini. One imaju domet do 300 kilometara.

Ukrajina ih je već upotrijebila za napad na nekoliko ruskih ciljeva, ali očito samo na područjima koja je okupirala Rusija. Time se, kako kaže Ždanov, držala američkog zahtjeva: SAD je isporuku projektila vezao uz uvjet da će se koristiti samo na ukrajinskom teritoriju. Također se navodi da postoji taj tihi dogovor kada je riječ o britanskim krstarećim projektilima "Storm Shadow": upotrijebiti ih samo na teritoriju Ukrajine. To je pitanje povjerenja.

Scholz ne želi da se mora oslanjati na obećanje Kijeva

Njemački kancelar Olaf Scholz radije se ne oslanja na to povjerenje - posebno kada je riječ o krstarećim raketama "Taurus". Ova raketa ima domet do 500 kilometara. Scholz je nedavno rekao: "Ovdje se ne može voditi rasprava kao među prijateljima: 'Zar mi ne vjeruješ?" Naravno da vjerujem svojim prijateljima, ali ne bih svima dao svo oružje!"

Ukrajinski vojni stručnjak Ždanov ipak vjeruje da je moguće da će se Scholz predomisliti.

„Nakon što su nam Amerikanci obećali tenkove 'Abrams', Olaf Scholz je pristao isporučiti tenkove 'Leopard' - iako je prethodno rekao da se takvi tenkovi nikada neće koristiti u ukrajinskoj vojsci", kaže Ždanov i dodaje: "Zato mislim da je moguće da se Olaf Scholz, ako se okolnosti budu razvijale na takav način, predomisli i isporuči 'Taurusa'."

Okolnosti se zapravo razvijaju - i to ne na bolje: Rusija nastavlja napredovati. Tada političari ponekad postanu pragmatični.

zi/tagesschau.de