Napadi dronovima na Moskvu: „Ovo je samo prolog“

Prvi napad dronom na Moskvu bio je spektakularan pogodak: jedna za drugom, dvije male letjelice nesmetano su doletjele do Kremlja i pogodile tamošnju kupolu palaće Senata. Bio je to prije svega simboličan ubod nožem u srce ruske prijestolnice, koji je u noći 3. svibnja najverojatnije izvršila Ukrajina.

Otada su napadi na Moskvu sve češći: bespilotne letjelice su već četiri puta pogodile poslovnu četvrt Moskve s neboderima, gde se nalaze i dva ruska ministarstva. Posljednjih tjedan dana ukrajinski dronovi gotovo svakodnevno gađaju Moskvu. U blizini grada je 28. kolovoza oboren bespilotni objekt koji se približavao s istoka, priopćilo je u ponedeljak Ministarstvo obrane Rusije.

„Signalni efekat"

Ukrajina svojim napadima dronovima ostvaruje niz ciljeva, ocjenjuju stručnjaci. Jedan od njih je „slanje medijski snažne poruke – kako svijetu, tako i svojim građanima – da Ukrajina nije pasivna, već da odgovara na rusku agresiju", kaže za DW izraelski vojni stručnjak Sergej Migdal.

Ulrike Franke, stučnjakinja Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR) u Parizu, ističe za DW još jednu stvar: time se šalje signal da rat nije daleko i da bi mogao doći u Rusiju.

Migdal dodaje da se napadima takođe vrši pritisak na rusko rukovodstvo da s fronte povuče više protuzračnih sustava prema Moskvi. Jedan od ciljeva je i izazivanje nepromišljenih, nasilnih reakcija, na primjer „potapanje turskog teretnog broda iz frustracije, što bi onda Rusiji stvorilo velike probleme s Erdoganom, a što Moskva zapravo želi izbjeći".

Paralizirati zračni promet nad Moskvom: može li to funkcionirati?

Napadi dronovima sve češće prisiljavaju moskovske vlasti da zatvore zračni prostor iznad regije glavnog grada. I u ponedeljak je privremeno bio prekinut zračni promet na aerodromima u ruskoj prijestolnici.

„Napadi na Moskvu nemaju za cilj ubiti v elik broj ljudi. To niti je nućno, niti biu bilo razumno. Cilj je blokiranje zračnog prostora i logističkih ruta, paraliziranje aerodroma i transporta. Da li to funkcionire? Da, svakako", kaže izraelski vojni stručnjak Igal Levin. „Turkmenistan  Airlines" je prva avio-kompanija koja je do daljnjeg prekinula letove za Moskvu.

Nasuprot tome, Ulrike Franke kaže da se stvarna šteta u Rusiji još ne može procijeniti, jer zbog dronova u međuvremenu privremeno moraju rad prekinuti zračne luke širom svijeta, i sasvim nevezano s ratom. Ali, moglo bi postati kritično ako dron napadne putnički aerodrom u Moskvi i ošteti piste, terminale ili čak civilne avione.

A Sergej Migdal kaže: „Predviđam da će do kraja rata to dovesti do toga da će sve strane avio-kompanije izbjegavati Moskvu. Neke to već počinju."

„Rupe" u obrani oko Moskve

S obzirom na to da nema dovoljno podataka, stručnjaci se ne slažu oko pitanja koliko su uspješni ukrajinski napadi dronovima i koliko dobro funkcionira ruska protuzračna obrana oko Moskve.

„Ne znamo koliko je dronova zaista presretnuto", kaže Ulrike Franker. Svakako bi bilo pogrešno predstaviti situaciju kao da su „ovi napadi ništa", smatra stručnjakinja ECFR-a iz Pariza. Ona smatra da je to „igra mačke i miša" u kojoj se dvije strane stalno prilagođavaju mogućnostima druge strane.

Međutim, sama činjenica da dronovi stižu do Moskve predstavlja „problem" za Rusiju, kaže za DW izraelski vojni stručnjak David Scharp. „U idealnom slučaju, takvi napadi bi i dalje bili suzbijani na granici s Ukrajinom ili na otvorenom terenu, a ne tek u gradu", objašnjava Scharp.

Ukrajinski vojni stručnjak Michail Samus iz Praga kaže da u protuzračnoj obrani Moskve postoje rupe, iako je glavni grad još za vrijeme Sovjetskog Saveza trebao biti najbolje osigurana regija u Rusiji. Ruska obrana od napada iz zraka je usmjerena na „tradicionalne ciljeve", poput balističkih raketa, a manje na male leteće objekte poput ukrajinskih dronova UJ-22 i Bober („Dabar").

„Ovakvi mali objekti uglavnom nisu napravljeni od metala već od kompozitnih materijala. Oni lete složenim putanjama i stoga su generalno izazov za svaki protuzračni siustav", objašnjava ukrajinski stručnjak.

No u svakom slučaju postoje rupe u obrani šireg područja oko ruske prijestolnice. „Da biste oborili cilj, prvo ga morate  identificirati. Detektiraju ga radarske stanice – u idealnom slučaju ujedinjene u zajedničko radarsko polje. Ali, čini se da Rusija nema takvo polje. Protuzračni sustavi otkrivaju pojedinačne objekte, ali ne pokrivaju čitavu regiju", kaže Samus za DW.

Zbog toga ukrajinska strana prvo lansira bespilotnu letelicu za otkrivanje pojedinačnih radarskih stanica, a zatim, kada pronađe rupe, šalje bespilotne letjelice „duboko u ruski teritorij, gde je gustoća protuzrašnih sustava niža nego u pograničnim oblastima", objašnjava Samus.

Ako je dron već stigao do Moskve, na raspolaganju su onda samo „sustavi posljednje šanse", kao što je ruski protuzračni raketni sustav kratkog dometa „Panzir", kaže Sergej Migdal. Međutim, protuzračna obrana onda ima samo 15 do 30 sekundi za eliminaciju drona prije nego što on stigne do svog cilja, ukazuje stručnjak.

Što ako doleti 300 borbenih dronova?

Ukrajini očigledno nedostaju rakete dugog dometa, poput ruskih vođenih raketa tipa „Kalibr" ili čak hipersoničnih raketa „Kinžal". Zato su napadi dronom samo „taktika slabije strane", kaže Izraelac Sergej Migdal, koji živi u Londonu. Na kraju krajeva, većina dronova nosi samo nekoliko kilograma eksploziva.

„U tom smislu, značaj ovih napada relativno je mali: oni neće zatvoriti ruske aerodrome, niti rusko zrakoplovstvo. U praktičnom smislu, dronovi se više isplate na fronti." No unatoč tom relativno malom utjecaju, stručnjaci očekuju da će se napadi dronovima na rusku prijestonicu pojačati. „Ovo je samo prolog", kaže David Scharp. „Prvi čin bi bio napad s 25 dronova istovremeno". Sergej Migdal ide i dalje: „Što ako sa svih strana dođu ne tri, nego 33 ili 300 borbenih drona?"

Ukrajina bi mogla iskoristiti takve napade rojeva dronova kako bi, primerice, trajno zatvorila moskovske aerodrome. To bi bila velika pobjeda Kijeva, a poraz Rusije, kaže Migdal.

Takva situacija natjerala bi Kremlj da razmisli u kom pravcu Rusija želi ići – „ka kompromisu i pregovorima ili bezobzirno i punom snagom k iznenadnoj, neprikladnoj reakciji", zaključuje izraelski vojni stručnjak Sergej Midgal.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu