NZZ: „Kurti vodi Kosovo na stranputicu“

Autor Volker Pabst navodi da kosovski Albanci spadaju u narode s najvećim simpatijama za Amerikance. „Ali, na nivou vlada, bilateralni odnos jako se poremetio. Kosovo za Washington nije više uzorni učenik, naprotiv. Američki veleposlanik u Prištini Jeffrey Hovenier, početkom ožujka je govorio o ’narušenom partnerstvu’ s kosovskom vladom. Prije toga je pomoćnik državnog tajnika SAD James O’Brien prijetećim tonom objasnio da se SAD samo prema onima koji se prema njima ponašaju kao partneri, može isto tako odnositi. A izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabriel Escobar ne ostavlja sumnju u to koga krivi za poremećene odnose – on je nedavno neuvijeno rekao da njegova vlada ima problem komunikacije s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem. Dodao je da isti problem imaju i Europska unija, NATO, ali i regionalni saveznici, kao što su Albanija i Sjeverna Makedonija.“

Teške reči iza zatvorenih vrata

To su zvanične izjave, piše list dodajući da se u diplomatskim krugovima iza zatvorenih vrata u Prištini koriste mnogo teže riječi. Švicarski autor ocjenjuje da je uzrok svega toga jednostrana odluka Prištine da zabrani upotrebu dinara.

„Zapadni saveznici ne dovode u pitanje pravo Prištine da uvede euro kao svoju valutu. Kritizira se način provođenja te odluke. Kratki rokovi i oskudne informacije prouzročile su nepotrebne poteškoće za srpsko stanovništvo, a to opterećuje pregovore s Beogradom. Prištini se prije svega zamjera da te mjere nije unaprijed usaglasila SAD-om, Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom i Italijom.“

Citira se i ocjena političkog analitičara Agona Maliqija: „ Kurtijevi samovoljni potezi izazivaju veliku frustraciju na Zapadu, naročito ako imaju utjecaja na sigurnosnu situaciju. Na kraju, KFOR plaća cijenu za to.“

Autor pritom objašnjava da ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne postupa konstruktivno, da čak izgovara prijetnje i kategorično odbija priznati nezavisnost Kosova. „Kurti ima malo povjerenja u posredničke napore Zapada, a uopće ne vjeruje svom kontrahentu, Aleksandru Vučiću. Zato pokušava unilateralno stvoriti faktičko stanje. Tamo gdje Srbija šikanira Kosovo, Kurti uvodi recipročne mjere. Inzistira na punoj suverenosti svoje zemlje, kao u slučaju odluke s dinarom.“

„Politički autizam“

„Dobronamjerni glasovi u tome vide dokaz Kurtijevog integriteta. Premijer koji živi asketski, bio je za vrijeme rata u srpskom zatvoru kao politički zatvorenik. On se ne mora bojati istrage za korupciju ili bilo kakvih preispitivanja“, navodi se u tekstu švicarskog lista.

No neki drugi politički promatrači smatraju da je Kurti „principijelan do tvrdoglavosti“, i spočitavaju mu „nemogućnost da prizna političku realnost“. Čak se govori i o „političkom autizmu“ vlade.

U tekstu se podsjeća da je s ratom u Ukrajini i za Balkan nastao novi geopolitički kontekst i citira se bivši šef kosovske diplomacije Petrit Selimi: „Zapad svakako želi izbeći povećanje napetosti, kako Srbija ne bi potpuno skliznula u ruski blok.“

Kurti je u predizbornoj kampanji prie tri godine imao reformistički program, piše „Neue Zürcher Zeitung" i ocjenjuje da u tom pogledu njegova vlada nema neke rezultate, pa je svađa sa Srbijom sve važnija: „Kurtijev konfrontativni stil popularan je među stanovništvom. Ironija je to da Kurti time preuzima strategiju svog arhineprijatelja Aleksandra Vučića. Predsjednik Srbije instrumentalizira Kosovo kako bi skrenuo pažnju s lošeg stanja u Srbiji.“

Priredio: D. Dedović