Strah kosovskih Srba zbog zabrane dinara

Od početka veljače srpski dinar, po odluci Kosovske središnje banke, više se ne može koristiti na Kosovu. Na sjeveru Kosova, gdje žive gotovo isključivo Srbi, transakcije se uglavnom obavljaju u dinarima. U Zubinom Potoku je dug red ispred Poštanske štedionice, jedine srpske banke koja još radi na području Kosova.

Miloš Vučinić (26) s roditeljima živi u selu Zupče sjeverno od Zubinog Potoka. Namirnice uglavnom kupuju u seoskoj trgovini. Otkako Miloš zna za sebe, ondje se plaća dinarima.

„Odluka koju je premijer Kurti donio o dinaru ima utjecaja na ljude na sjeveru", žali se Miloš.

Posljedice naravno osjećaju i njegovi roditelji. Miloševa majka, koja radi kao odgajateljica u Zubinom Potoku, prima plaću iz Beograda. Prošli put se morala voziti 40 kilometara do Raške kako bi podigla novac.

Već je nekoliko transportera sa srpskim dinarima zaplijenjeno ili zaustavljeno na granici. Zbog toga je u Sjevernoj Mitrovici ovog tjedna  prosvjedovalo na tisuće građana, a zapadni dužnosnici i veleposlanici su kritizirali Prištinu zbog jednostrane mjere.

U ponedjeljak je Kosovska središnja banka odobrila prijelazno razdoblje od tri mjeseca. Tri banke koje posluju i na Kosovu i u Srbiji – Raiffeisen, NLB i ProKredit – ovlaštene su da primaju dinare i konvertiraju ih u eure, platežno sredstvo na Kosovu. Doneseni su i neki prijedlozi kako da se ubuduće dinar mijenja za euro.

Paralelne strukture na Kosovu

„Ovaj problem ne pogađa samo sjever Kosova nego i cjelokupno srpsko stanovništvo na Kosovu jer direktno utječe na isplatu plaća, mirovina i socijalne pomoći za oko 95.000 građana“, kaže nam Ilir Deda s Instituta za humanističke znanosti u Beču.

Srbija na Kosovu i dalje upravlja školama, bolnicama i javnim uredima.

Bivši kosovski zastupnik Deda kaže da valuta nije tu ključno pitanje. „U pitanju je nedostatak sveobuhvatnog rješenja za institucije koje Srbija financira i kontrolira na Kosovu“, dodaje on.

Rješenje bi bilo u Zajednici srpskih općina koja bi uredila to kako Srbija podržava institucije koje bi bile uključene u kosovski sustav. Ali, Priština od 2013. ne sprovodi dogovor iz Bruxellesa i koči formiranje Zajednice srpskih općina.

I inače je dijalog pod posredovanjem Europske unije odavno u slijepoj ulici i svodi se na kontrolu štete i sprječavanje eskalacije napetosti, recimo oko registracijskih tablica za automobile.

Nakon posljednjih pokušaja prošle godine u Ohridu i Bruxellesu, srpski predstavnici jasno su rekli da neće sprovoditi neke točke od dogovorenih, posebno one koje se tiču prijema Kosova u UN.

Dijalog pod vodstvom Bruxellesa je jedino što postoji

Za Branislava Krstića, novinara i analitičara iz Sjeverne Mitrovice, odluka o dinaru predstavlja „povredu kolektivnih prava“. „Glavni cilj je da se onemogući preživljavanje Srba na Kosovu“, kaže Krstić.

Isto tako na stvar gleda i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a govorio o „zločinima protiv čovječnosti“ i „kršenju Rezolucije 1244“.

Kosovski premijer Albin Kurti je pak rekao da uvođenje jedinstvene valute u obliku eura nije nikakva odmazda nad Srbima nego pokušaj da se suzbiju financijske malverzacije. Obećao je bolju komunikaciju s kosovskim Srbima i olakšice pri prelasku na euro.

Vijeće sigurnosti UN-a je uputilo na EU objasnivši da se ovakva pitanjarješavaju pod kontrolom Bruxellesa.

S time se slaže i Deda. „Dijalog uz posredstvo EU-a je izazovan proces, ali je jedino što imamo i što ćemo imati u bliskoj budućnosti“, kaže on za DW.

„Poglavlje normalizacije odnosa između Kosova i Srbije ne može biti zatvoreno bez odlučnog, vjerodostojnog i vizionarskog angažmana Zapada“, uvjeren je Deda.

Neizvjesna budućnost

Nova pravila Prištine poremetila su svakodnevicu kosovskih Srba. Recimo, vlasti u Beogradu isplaćuju mjesečnu stipendiju od 12.000  dinara (oko 100€) dobrim učenicima.

Sada je nejasno kako će taj novac stizati na Kosovo, rješenje bi se trebalo naći u prijelaznom razdoblju od tri mjeseca.

Miloš, koji je i sam pohađao srpsku školu u Zubinom Potoku, priznaje da strahuje. Pita se što je sljedeće. „Kosovski pečat na našim svjedodžbama i diplomama ili možda zabrana srpskih škola?"

Kaže, neizvjesna je budućnost Srba na Kosovu. Miloš sam razmišlja o odlasku u Beograd ili inozemstvo.