Borba protiv srpskog dinara na Kosovu

„U borbi za i protiv dinara nitko neće pobijediti, samo će gladni postati još gladniji“, kaže za DW Darko Dimitrijević, urednik Radija Goraždevac iz najveće srpske enklave na Kosovu.

Njegov susjed, poštar, priveden je u subotu od strane Kosovske policije dok je nosio socijalna davanja za oko 150 obitelji u Goraždevcu.

Poštar je priveden zbog odluke Centralne banke Kosova (CBK) o euru kao jedinoj valuti koja se može koristiti za transakcije u gotovini na Kosovu. Tom se odlukom se oko 100.000 Srba, Roma, Goranaca i drugih na Kosovu onemogućava primanje plaća, penzija, socijalnih i drugih davanja iz srpskog sustava.

Uredba, čije poništavanje traže EU, SAD, te Velika Britanija, Francuska i Njemačka pojedinačno, u javnosti se vidi kao simbolička borba između dinara i eura kao platežnog sredstva na Kosovu.

Ona je međutim, daleko složenija. Uredba spriječava platni promet u srpskom sustavu, dok u isto vrijeme ne dozvoljava alternativu u kosovskom platnom sustavu čije banke ne priznaju srpske institucije na Kosovu kao legalne poslodavce.

Tako Vlada Kosova međunarodnim partnerima tvrdi da je rješenje da Srbija vrši isplate u eurima iako zna da nije moguće da građani koji rade u srpskim institucijama otvore platne račune u kosovskim bankama s ugovorima koje imaju.

Srpske bolnice, domovi zdravlja, vrtići i drugi privredni subjekti također ne mogu otvoriti račune u kosovskim bankama, osim ako ih one ne priznaju kao legalne.

Rješenje je ZSO

Rješenje za situaciju postoji, osmišljeno je još u Ahtisarijevom planu a razrađenu u Prvom Briselskom sporazumu – Zajednica srpskih općina. To je institucija koja bi trebala pružati usluge kosovskim Srbima, a biti priznata i od strane Kosova i od strane Srbije. Brojne kosovske vlade, međutim, odbijaju ovo rješenje sprovesti već 11 godina.

Uredba Centralne banke Kosova stupila je na snagu 1. veljače, ali su za sada obitelji koje primaju socijalna davanja u Goraždevcu, Osojanu i Velikoj Hoči jedini koji su je osjetili, jer drugdje još ima zaliha dinara uvezenih ranije.

„Policija u svojoj imaginarnoj borbi izbija žlicu iz ruke najsiromašnijim građanima. Ona je uspjela nečiju djecu ostavi gladnom", kaže Dimitrijević.

Goraždevac je dan prije toga uznemirio prizor kosovskih Specijalnih policijskih snaga koje su pretresle ured Privremenog organa općine Peć koji radi u srpskom sustavu i konfiscirale dokumentaciju. Gašenje ovih struktura predviđeno je prijedlogom plana o koracima realizacije aneksa Ohridskog sporazuma, ali  je preduvijet za ovaj korak formiranje Zajednice srpskih općina.

Pretres prostorija radija

U petak ujutro, nešto iza 10 sati, Dimitrijević se s kolegama spremao na put u Sjevernu Mitrovicu, kada se u središtu malog mjesta, u neposrednoj blizini Radija Goraždevac, pojavio veći broj policajaca. Oni su, bez naloga, kako svjedoči Dimitrijević isprevrtali i prostorije Radija Goraždevac, a poslije više sati i njegov privatan automobil.

„Ako je sve ovo u ime zakona, zašto mi nije dozvoljeno da snimam sve ovo i radim novinarski posao“, upitao je policajca koji je tijekom pretresa stajao iza njega ponavljajući prijetnje da će mu oduzeti opremu i telefon ukoliko pokuša nešto snimati. Odgovor nije dobio.

Za to vrijeme, kamere u pratnji dva kosovska ministra koji su sve to gledali, i koje su snimala propagandne poruke, mogle su raditi neometano.

Policajac koji je nadgledao pretres njegovog auta, komandir stanice u Peći zna Dimitrijevića već dvadesetak godina, a jedan od ministara koji je nadgledao zatvaranje srpskih institucija mu je susjed.

„Komandira policije stalno snimamo, viđamo se na događajima, isključujem bilo kakvu mogućnost da je to bilo iz neznanja. Ako smo im bili sumnjivi, bili smo sumnjivi samo zato što znaju da smo srpska redakcija", kaže Dimitrijević i dodaje da je načinom na koji je akcija provedene srpskom narodu poslana poruka da nema mogućnosti za suživot.

„Ova albanska politička elita iz Prištine ima za cilj da napravi monoetničko društvo na Kosovu. Ministar Krasnići je došao disciplinirati svoje susjede, ljude s kojima je odrastao, a sav taj kaos je promatralo mnogo mladih Srba. Kada ti policajci sutra odu u penziju, kako da ih ta djeca zamijene nakon što su svjedočili njihovoj represiji", upozorava on na generacijsko zaoštravanje odnosa na Kosovu dvadeset godina nakon rata.

Kritike iz SAD-a

U subotu (3.2.) u večernjim satima, ali i intervjuima prije toga, na isto je upozorio i veleposlanik SAD-a u Prištini Jeffrey Hovenier koji je rekao da je duboko zabrinut zbog postupaka koji nepotrebno podižu etničkenapetosti i time ograničavaju mogućnosti Sjedinjenih Država da budu efikasan zagovornik Kosova u međunarodnoj sceni.

Pored uredbe koja onemogućuje srpski platni promet, američki je veleposlanik izrazio zabrinutost i zbog dešavanja u Goraždevcu, Osojanu, Istoku i Dragašu gdje je takođe ministarski dvojac Đeljalj Svećlja i Eljbert Krasnići zatvorio Privremene organe općine Gora koji funkcioniraju unutar srpskog sustava i brinu za Gorance.

Krasnići, koji je i sam pripadnik nevećinske zajednice koja je duboko pogođena uredbom, nije se oglašavao o položaju Roma, Aškalija i Egipćana od kojih su tisuže njih korisnici socijalne pomoći iz Srbije.

Ništa se nije moglo čuti ni od srpskog ministra u vladi Kosova, Nenada Rašića, imenovanog mimo volje srpskih predstavnika u Skupštini i ustavnih mehanizama podjele moći.

Najzad, ni zamjenica premijera iz Bošnjačke zajednice, Emilija Redžepi, nema mišljenje o ovoj temi. Naprotiv, Redžepi, koja je u predizbornoj kampanji svojoj zajednici obećala da će se zalagati za decentralizaciju i formiranje većinski bošnjačke općine u Prizrenu, sada izjavljuje da se protivi formiranju Zajednice srpskih općina da ne bi došlo do otvaranja Pandorine kutije.

Hovenier, s druge strane, je u istom saopćenju još jednom zatražio suspenziju odluke Centralne banke Kosova o uvođenju eura, te je naveo je da očekuje od kosovskih vlasti da ljudi bez odlaganja dobiju socijalnu pomoć koju je zaplijenila policija.