Kosovom se upravlja - iz Washingtona

Albin Kurti je sportski prihvatio rušenje njegove Vlade: „Bio je to nužan pad za uspon koji će uslijediti!“, napisao je on na Facebooku. Sve stranke s izuzetkom njegove, Samoopredjeljenja, glasale su protiv njega.

Neposredni povod bila je Kurtijeva odluka da smijeni ministra unutrašnjih poslova iz redova koalicijskog partnera Demokratskog saveza Kosova (LDK), koji se zbog krize izjasnio za uvođenje izvanrednog stanja, dok je Kurti bio samo za ograničenje kretanja. Premijer je smatrao da se iza uvođenja izvanrednog stanja krije mnogo više od borbe protiv pandemije. „Uvođenje izvanrednog stanja se zahtijevalo kako bi se isprovocirali incidenti na sjeveru Kosova i potom postigao novi sporazum sa Srbijom“, rekao je Kurti u parlamentu. On je koalicijskim partnerima predbacio tajne dealove sa SAD i s predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem.

Činjenica je da SAD već mjesecima vrše pritisak da Kosovo ukine carine na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. To je također uvijet koji je Srbija postavila za nastavak dijaloga s Kosovom. Još kada je prethodni premijer Ramush Haradinaj krajem 2018. uveo stopostotne carine, razlozi su bili dublji od puke reakcije na srpsko lobiranje protiv kosovskog članstva u međunarodnim organizacijama. Haradinaj je, naime, želio spriječiti deal sa Srbijom koji uključuje razmjenu teritorija.

Prema riječima američkog stručnjaka za Balkan Daniela Servera, i danas postoje prijedlozi za sličan dogovor, koji uključuje i razmjenu teritorije, ali ne i članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima.

Trumpova administracija je u četvrtak opovrgla postojanje takvog plana. Priopćenje su izdali specijalni povjerenik za Balkan Mattew Palmer, Trumpov specijalni povjerenik za pitanje Kosova Richard Grenell te američki veleposlanik na Kosovu Philipp Kosnett. „Želimo jasno staviti do znanja da ne postoji nikakav tajni plan za razmjenu teritorija između Kosova i Srbije, kao što tvrde pojedinci. Posebni opunomoćenik Richard Grenell nikada nije vidio takav plan niti je raspravljao o njemu“, stoji u priopćenju.

S blagoslovom SAD?

No čak i ako takav plan ne postoji, mnogi analitičari su mišljenja da SAD koriste pandemiju kako bi s vlasti svrgnule neugodnog Kurtija. Tu se uklapa i tweet američkog veleposlanika Kosnetta uoči glasanja o nepovjerenju. „Radujem se sutrašnjoj sjednici parlamenta za izglasavanje nepovjerenja. Kao što sam danas rekao premijeru, važno je da parlament i kosovske institucije poštuju Ustav.“

U Berlinu se sa zabrinutošću prati uplitanje SAD-a u politiku na Kosovu, saznajemo u vladinim krugovima. Zamjenik šefa zastupničke grupe Demokrišćana Johann Wadephul, kao i oba izvestitelja za Kosovo, Peter Beier te Christian Schmitt, naglasili su važnost dijaloga sa Srbijom koji bi predvodila Europska unija. „Samo EU ovim zemljama nudi ozbiljnu i odgovornu perspektivu budućnosti.“

Ali, apeli EU-a na Kosovu jednostavno idu u prazno. Veleposlanici EU-a, Francuske i Njemačke su pokušali spriječiti glasanje o nepovjerenju Vladi. I njemački državni sekretar za Europu Michael Roth je uoči glasanja izjavio da bi se Kosovo trebalo  koncentrrati na borbu protiv koronavirusa. No sve je bilo bezuspješno.

Nije pomogla ni podrška njemačke kancelarke Angele Merkel Albinu Kurtiju. Nakon telefonskog razgovora s njim prije izglasavanja povjerenja, iz kancelarking ureda je priopćeno: „Savezna kancelarka i kosovski premijer se zalažu da Vlada Kosova što skorije nastavi dijalog o normalizaciji“. Merkel podržava i postepeno ukidanje carina, kao i dijalog pod pokroviteljstvom EU-a.

Nemoćna EU

No, još je nepoznato hoće li do tih pregovora doći. Sada će verojatno kosovski predsednik Hashim Thaci – kojeg Kurti optužuje za korupciju, a Srbija za ratne zločine – ponovo preuzeti sudbinu zemlje u svoje ruke. A on se više oslanja na riječi Richarda Grenella, nego na tihe i često razjedinjene stavove Europske unije. Kako kaže poslanica njemačkih Liberala Renata Alt, Grenell više želi „na brzinu pomoći Trumpu da ostvari neki uspjeh na međunarodnom planu, nego doprinijeti istinskom rješenju konflikta između Srbije i Kosova“.

Kako bi se suprotstavila Grenellu, EU je imenovala vlastitog posebnog opunomoćenika Miroslava Lajčaka, nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH. Thaci nije bio zadovoljan tom viješću. Prema njegovim rečima, Lajčak nema nužan kredibilitet za posredovanje između Kosova i Srbije. Prema Thaciju, vjerodostojnost je izgubila i EU. „EU bi najprije trebala odobriti viznu liberalizaciju, a potom i razmisliti je li sposobna doprinijeti dijalogu.“