Granada: Sastanak koalicije protiv Putina

Sastanci na vrhu u španskoj Granadi u dvostrukom paketu: prvo se u četvrtak okuplja 47 evropskih država – sve osim Rusije i Bjelorusije: „Evropska politička zajednica“, osnovana prije godinu dana u Pragu kao Savez protiv ruskog napada na Ukrajinu. Zatim će u petak biti neformalni sastanak 27 država članica Evropske unije, pred kojom je brdo problema, prije svega upravljanje migracijama.

„Politički speed dating"

Na oba samita šefovi država i vlada neće donositi nikakve formalne odluke. Jer, prvenstveno je Evropska politička zajednica, koju je pokrenuo francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), klub bez fiksnih struktura. I to je dobra stvar, kaže Stiven Blokmans (Steven Blockmans) iz Centra za evropske političke studije (CEPS), trusta mozgova iz Brisela. Treći sastanak ove vrste, nakon Praga 2022. i Kišinjeva u junu 2023. godine, naziva se političkim „speed datingom". Bez dnevnog reda, bez pritiska da se pregovara o objašnjenjima i u opuštenim radnim grupama, postoji mnogo prilika za susret.

Šefovi država i vlada koji se inače rijetko viđaju mogli bi ovdje da razgovaraju jedni sa drugima, kaže politikološkinja Vesela Černeva iz trusta mozgova Evropski savjet za spoljnu politiku u Sofiji. "Ovo se odnosi na 20 zemalja koje nisu članice EU, koje se ne sastaju svakog mjeseca, kao članice EU. Zato im je potreban forum gdje ljudi zaista mogu da razgovaraju, na nivou šefova država i vlada. Tako da mislim da je to veoma korisno."

Hoće li se Azerbejdžan sastati sa Jermenijom?

Za sukobljene strane Azerbejdžan i Jermeniju,  na primjer, mogućnost da se razgovara o izlasku iz humanitarne krize u Nagorno-Karabahu, zbog koje je 120.000 Jermena izbjeglo nakon vojne okupacije od strane Azerbejdžana. Stiven Blokmans, politikolog u istraživačkom centru CEPS, upozorava da se moraju pronaći jasne riječi prema Azerbejdžanu. Teritorijalne sporove u Evropi ne treba rješavati silom. To se odnosi i na ruskog vladara Putina, kao i na predsjednika Azerbejdžana Alijeva. „Ako je Azerbejdžan u ovom kontekstu po strani, neka bude tako. Bar bi ostatak Evrope pokazao da je ujedinjen u tumačenju sopstvenih osnovnih principa.“

Organizatori samita u Granadi u Sekretarijatu Savjeta ministara u Briselu još nisu mogli da potvrde da li će doći do susreta Azerbejdžana i Jermenije, možda uz podršku Njemačke i Francuske.

Hoće li biti nešto više od porodične fotografije?

Glavna tema Evropske političke zajednice ponovo će biti situacija u Ukrajini i ruski agresorski rat. Da li će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski lično otputovati u Granadu, još se čuva u tajnosti.

Samit u Pragu prije godinu dana poslao je jasan signal Rusiji da je Evropa ujedinjena iza Ukrajine. U Republici Moldaviji poruka je bila da Evropa podržava cijeli region, ali i da je prijetila državama poput Moldavije. Šta će se dogoditi u Granadi, u Španiji daleko na zapadu? „Ovog puta, naravno, u trećem krugu je malo teže", kaže politički ekspert Stiven Blokmans u intervjuu za DW. „Velika porodična fotografija vjerovatno više neće biti dovoljna da pošalje moćnu poruku. Postaje sve jasnije da je potrebno da se na ovom sastanku dođe do nekih opipljivih rezultata."

Može li se Ukrajina nadati napretku u pridruživanju EU?

Tokom posjete Kijevu prošlog ponedeljka, ministri spoljnih poslova EU već su nagovijestili u kom pravcu bi mogla da ide poruka sa dvostrukog samita u Granadi. Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Berbock) rekla je da srce Evrope najjače kuca u napaćenoj Ukrajini. Berbok je najavila da evropska „zajednica slobode“ mora da se proteže od Lisabona do Luganska u istočnoj Ukrajini. U Ukrajini je to jasno shvaćeno kao da se zemlja kandidat Ukrajina brzo približava početku pregovora o pridruživanju sa EU. „Da, mislim da je vrlo vjerovatno da će i Ukrajina dobiti datum za početak pregovora u decembru", ocjenjuje Vesela Černeva iz Evropskog savjeta za spoljnu politiku. „Za Ukrajinu to ide paralelno sa vojnom i finansijskom podrškom", i o tome će se takođe razgovarati na oba samita, takođe i sa spoznajom da bi premijer koji je prijateljski nastrojen prema Rusiji mogao da formira vladu u Slovačkoj i da bi podrška SAD mogla da bude blokirana zbog budžetskog spora u Kongresu.

Hoće li EU napredovati u migracionom sporu?

Na kasnijem neformalnom samitu 27 članica EU, predsjednik Savjeta Šarl Mišel (Charles Michel) želio je da govori o strateškim pitanjima, evropskoj autonomiji, infrastrukturi i energetici. Ali zbog sve većeg broja migranata, Italija nije jedina koja vrši pritisak da se radi na kratkoročnim rješenjima. Savjetnici Šarla Mišela žele da se ograniče na „spoljnu dimenziju” migracije, odnosno na saradnju sa trećim zemljama poput Turske ili Tunisa, koje bi, ako je moguće, trebalo da spriječe migrante da putuju u Evropu.

Ali, tokom priprema za samit, odjeknula je vijest da tuniski predsjednik Sajed ne želi da primijeni nedavno zaključen sporazum sa EU. EU je ponudila ekonomsku pomoć protiv zadržavanja migranata. Kais Sajed odbacuje dugoročnu dogovorenu ekonomsku pomoć u visini 1,1 milijarde evra kao "milostinju". Italijanska premijerka Đorđa (Giorgia) Meloni odigrala je ključnu ulogu u pregovorima sa Tunisom. Sada je pitanje kako će ona reagovati. Novi migracioni pakt EU sa kraćim procedurama azila, više deportacija i ključem za distribuciju za sve države EU još uvijek je na dugom štapu jer Njemačka i Italija ne mogu da se dogovore oko ključnih tačaka.

Da li je EU spremna za rundu proširenja?

Na samitu EU, predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel na kraju želi da pokrene političku diskusiju o reformama unutar Unije kako bi ona bila pogodna za željeni prijem šest država zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije. Mišel u svom pozivnom pismu šefovima država i vlada zahtijeva da moramo biti jasni kada je riječ o posljedicama ovog koraka za nove članice, ali prije svega za EU. „Od vitalnog je značaja da ponovo razmislimo o budućoj dinamici Unije, našim procesima donošenja odluka, između ostalog, kako bismo nastavili da imamo garanciju za naš uspjeh. Radi se o ovim kritičnim pitanjima: Šta radimo zajedno? Kako odlučujemo? Kako da spojimo finansije i ciljeve pod jednu kapu?" - pita Šarl Mišel.

- pročitajte još: Kako do 2030. spremiti Evropsku uniju za proširenje?

Diskusije o uticaju rundi proširenja na budžet EU biće uzbudljive. Ako bi se Ukrajina pridružila, koja je najsiromašnija država u Evropi, trenutni neto primaoci u istočnoj i centralnoj Evropi, poput Mađarske ili Poljske, mogli bi iznenada postati neto davaoci doprinosa.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na
Instagramu