Europska politička zajednica: samit protiv Rusije

Bazen u vrtu luksuzne vinarije Mimi Castel usred zelenih brda ovog sunčanog i toplog četvrtka ostao je neiskorišten. Vremena za kupanje 47 šefova država ili vlada koji su doputovali iz cijele Europe nisu imali, ali je zato bilo opušteno pod suncobranima, uz razgovor i hladno piće. Pritom je granica s Ukrajinom odatle udaljena samo 20 kilometara. Dok su razgovarali u manjim grupama o temama kao što su energetika ili kibernetička sigurnost, šefovi država i vlada nisu djelovali baš napeto. Očito je funkcionirao neformalni koncept za sastanak Europske političke zajednice (EPZ).

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kreirao je taj format kao forum za bolju komunikaciju između država-članica EU-a i ostalih europskih zemalja. Riječ je o „strateškom dijalogu", a ne o teškim odlukama. To je bio drugi sastanak EPZ-a nakon onog prvog u Pragu u listopadu 2022. I očigledno je da su lideri zadovoljni tim europskim obiteljskim sastankom u XXL-formatu: već su zakazani samiti broj tri i četiri, u Španjolskoj, pa u Velikoj Britaniji.

Europska koalicija protiv Rusije

Glavna poruka sa samita u Moldaviji: Europa stoji uz napadnutu Ukrajinu koliko god bude potrebno. U Moldaviju su došli čelnici svih europskih zemalja, osim Rusije i Bjelorusije, koje, logično, nisu bile pozvane. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell je rekao: „Rusija se ne drži po strani zato ju nismo htjeli pozvati, nego zato što je (predsjednik) Putin sam isključio Rusiju iz zajednice svojim ratom protiv Ukrajine." U dvorac Mimi došao je i mađarski premijer Viktor Orban, iako se protivi sankcijama EU-a i smatra se Putinovim najboljim prijateljem unutar Europske unije. Bio je prilično usamljen dok je hodao dugačkim crvenim tepihom. 

Najzapaženiji sudionik samita bio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je, unatoč najnovijim napadima Rusije, noću vlakom doputovao iz susjedne zemlje. Ugodna, mirna vinarija i rat koji bjesni na samo nekoliko kilometara – to baš i ne ide jedno s drugim, primijetila je domaćica skupa, predsjednica Moldavije Maia Sandu. Njen cilj je, kaže, da se brzo ponovo postigne tu mirna atmosfera za čitavu Europu.

Ukrajina želi sigurnosna jamstva

Kao i uvijek u svojim međunarodnim nastupima, predsjednik Zelenski je imao isti zahtjev: više pomoći, više oružja, i to što brže. On je rekao da je njegova zemlja spremna za pristupanje EU-u i NATO-u. „Vidjet ćemo kada će NATO biti spreman", rekao je Zelenski. A do ulaska u NATO on traži pojedinačna jamstva pomoći od većih država, kao što su Francuska, Velika Britanija ili Njemačka. „Zbog ruske agresije na Ukrajinu i moguće agresije na druge dijelove Europe sigurnosna jamstva su vrlo važna, ne samo za Ukrajinu, već i za naše susjede poput Moldavije."

Ukrajinski predsjednik, francuski predsjednik i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su odvojeno o tome kako bi takva sigurnosna jamstva trebala izgledati. Konkretne odluke nisu objavljene, ali je kancelar nagovijestio da ima pomaka. „Uvijek smo govorili da moraju postojati jamstva za mirovni poredak poslije rata, a Njemačka će tome dati doprinos", rekao je Scholz. Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda, koji će biti domaćin sljedećeg velikog samita NATO-a u srpnju u Vilniusu, pozvao je NATO da usvoji jasan plan za pridruživanje Ukrajine.

A izgleda da postoje i neki pomaci kada je riječ o borbenim zrakoplovima F-16 koje Ukrajina traži. Nizozemski premijer Mark Rutte, čija bi zemlja potencijalno mogla isporučiti avione F-16, rekao je da će se i o tome razgovarati u Mimi Castelu. Ukrajina će održati „samit mira" čim bude dobiven rat protiv Rusije, najavio je ukrajinski predsjednik Zelenski. I dodao da ne može reći kada će to točno biti. Rusija bi, kaže, mogla odmah okončati rat – ako napusti njegovu zemlju. 

Teška situacija za Moldaviju

Predsjednica Moldavije Maia Sandu izričito je zahvalila svom kolegi Zelenskom što brani ne samo svoju zemlju, već i njezinu, a i čitavu Europu. Vlada u Kišinjevu strahuje da bi Moldavija mogla biti sljedeća zemlja poslije Ukrajine na Putinovoj listi. „Danas Ukrajina čuva Moldaviju. Vrlo, vrlo smo zahvalni na tome", rekla je Sandu, koja je predsjednica zemlje s mnogo problema.

Relativno siromašna, bez vojske vrijedne spomena i prema Ustavu vojno neutralna, Moldavija bi u slučaju napada bila prilično bespomoćna. U odcijepljenoj moldavskoj pokrajini Pridnjestrovlje ima čak i ruskih vojnika, koje Moskva naziva mirovnim postrojbama, a koje već 30 godina štite tamošnje postkomunističke vladare. Proruske snage vladaju i u autonomnoj oblasti Gagauziji.

„Većina u Moldaviji, 50 do 60 posto ljudi, podržava proces europskih integracija", kaže za DW Mihai Mogildea iz Instituta za europsku politiku i reforme iz Kišinjeva. A ako se, kaže, u ankete uključi i velika moldavska dijaspora, vjerojatno bi se došli do 70 posto. „Istovremeno, postoji važan dio društva, oko 25 posto, koji, uprkos ruskoj agresiji na Ukrajinu, podržava duboko i blisko partnerstvo s Rusijom."

Brže od Balkana?

Novim financijskim obvezama i mnogim infrastrukturnim mjerama Europska komisija pokušava uvjeriti te skeptike i učiniti Moldaviju spremnijom za pristupanje EU-u. Ta druga najsiromašnija država u Europi podnijela je tek prošle godine, zajedno s Ukrajinom, zahtjev za ulazak u Uniju. Zbog rata se zatim sve odjednom dogodilo vrlo brzo. Moldavija i Ukrajina su proglašene zemljama kandidatkinjama nakon samo nekoliko mjeseci.

Predsjednica Moldavije sada se nada da će službeni pregovori o pristupanju početi već do kraja godine. Moldavija napreduje mnogo brže od nekih zemalja Zapadnog Balkana, i to na mnogim područjima, kao što su borba protiv korupcije ili vladavina prava, tvrdi za DW Mihai Mogildea. Zato bi i proces pristupanja mogao ići puno brže nego u nekim balkanskim zemljama koje već godinama pregovaraju s Europskom unijom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu