Što to ima dolar a euro ne?
13. prosinca 2012
U Sjedinjenim Američkim Državama se trenutno vodi žestoka borba između vodećih političkih sila, republikanaca i demokrata oko proračuna za sljedeću godinu. Ukoliko dogovor ne bude postignut do kraja godine, najvećem svjetskom gospodarstvu prijeti recesija. No iako je dolar u jeku trenutne proračunske krize izgubio na vrijednosti naspram eura, nitko ne sumnja u njegovu nadmoćnost kao jedine prave svjetske valute. Na nepomućenu vjeru u američku valutu euro može biti jedino jalan. Jer iako je trenutno odagnan strah u skorašnji krah zajedničke europske valute, euro je sve samo ne "na suhom" što potvrđuju i studije OECD-a.
Zašto je dolar "sexy"?
No što to ima dolar što euru nedostaje? "Mnogo toga", kratko i jasno odgovara Achim Wambach, direktor Instituta za gospodarsku politiku pri Sveučilištu u Kölnu. Najvažnija je činjenica da iza dolara stoji jedna središnja banka a ne 17 kao što je to slučaj s eurom. Za razliku od dolara gdje se financijska politika provodi na jednom mjestu, u Washingtonu, iza eura ne stoji ni politička unija. Daljnji problem eura u usporedbi s dolarom je prisna veza pojedinih nacionalnih država s bankama u vlastitoj zemlji. Za ekonomista Clemensa Fuesta ovo stanje predstavlja i jedno od najvećih strukturnih problema eura. "Od samog početka je trebalo biti regulirano da pojedine zemlje unutar monetarne unije mogu proglasiti stečaj", kaže Fuest. No preduvjet za to je da banke budu stabilne kako bi podnijele taj stečaj i eventualni otpis dugova. To znači da su trebali raspolagati s više vlastitog kapitala, objašnjava ekonomist Fuest sa Sveučilišta u Oxfordu. "U SAD-u ne postoje banke koje su ovisne o financijskoj sudbini pojedinih saveznih država. Ako država Kalifornija bankrotira to ne znači da su ulozi štediša ugroženi jer se oni nalaze i federalnoj banci", objašnjava Achim Wambach.
ESB s premalo ovlasti
Time se osim toga sprječava da kriza jedne savezne države ugrozi financije druge savezne države. Federalne jedinice SAD-a su, osim toga, dužne godišnje poravnavati svoje dugove naspram središnje banke. U slučaju da se nalaze na rubu likvidnosti, kao što je to godinama slučaj s Kalifornijom, automatski stupa na snagu krizni proračun. Tako su npr. djelatnici kalifornijskih sveučilišta bili prisiljeni na prisilni godišnji i na smanjenje plaća. Ovakav mehanizam nije bio uveden prilikom uvođenja eura. To je uzrokovalo ogromne razlike između odnosa pojedinih nacionalnih banaka naspram Središnje europske banke (ESB). Tako automatski središnje banke bogatijih članica euro zone skriveno kreditiraju one koje se nalaze u financijskim poteškoćama. Kada bi vjerovnici inzistirali na poravnavanju tih tzv. target računa, preko kojih se ovaj transfer regulira, monetarna unija bi se momentalno raspala.
No najveća razlika između prirode dolara i eura je bio i ostaje odnos središnjih banaka naspram "svojih" valuta. I dok američka središnja banka "Fed" može suvereno i sama odlučivati o sudbini dolara, ESB je zapravo ovisan o odluci 17 nacionalnih banaka zemalja članica euro zone. Iako su ovlasti ESB-a u jeku krize povećane, to je još uvijek banka koja ovisi o 17 drugih banaka. To jednostavno nije banka koja nosi valutu i sama odlučuje o njezinoj sudbini", zaključuje ekonomist David Marsh u razgovoru za Deutsche Welle.