Briga oko američkog pacijenta

Kada bi Sjedinjene Američke Države bile pacijent u nekoj bolnici, liječnici bi zasigurno sa zabrinutošću mrštili čelo: slabost unutarnjih organa mogla bi postati kronična što bi pacijenta zauvijek moglo vezati za krevet. Slično bi se doista moglo dogoditi američkoj vladi, drži dobar poznavatelj prilika u ovoj zemlji Josef Braml iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. Financijska, gospodarska i energetska kriza koje traju već duljee vrijeme, uvelike oslabljuju ovu svjetsku silu.

Amerika je u međuvremenu postala zemlja ograničenih mogućnosti a među najveće probleme spadaju izuzetno veliki dugovi, oslabljeni dolar i sve veće socijalne razlike. „Što se brod više naginje na stranu, to se više smanjuje sposobnost manevriranja njezine vlade, kako u unutarnjoj politici tako i u vanjskoj“, piše ovaj politolog u svojoj nedavno objavljenoj knjizi „Američki pacijent“. Njegov je zaključak vrlo jednostavan: „Politička snaga je blokirana jer više nema ništa što bi se moglo podijeliti. A gospodarska kriza produbljuje i ideološke razlike između demokrata i republikanaca“.

Turbulencije s globalnim djelovanjem

Ovaj „prijeteći kolaps Sjedinjenih Američkih Država“, kako ga naziva Braml, u ostatku svijeta je primljen sa zabrinutošću. Onaj tko se bori za (ekonomsko) preživljavanje, rijetko se obazire na druge. „U trgovinskoj politici moramo računati sa žestokim protekcijama. Osim toga, SAD će pokušati dolar učiniti slabijim kako bi ostali konkurentni i stekli prednost“, kaže Josef Braml.

Njemački političar, socijaldemokrat Karsten Voigt, također dobro poznaje prilike u SAD-u, no on na situaciju gleda s više optimizma. Prema njegovom mišljenju, nije riječ o nekom „prijetećem kolapsu“ već prije o krizi koja sa sobom donosi šansu za neki novi početak. „Jedna od jačih strana Amerikanaca je njihova sposobnost da u vremenima krize zasuču rukave kao i izuzetna dinamičnost njihovog gospodarstva“, kaže Voigt koji je godinama radio kao koordinator savezne vlade po pitanjima njemačko-američkih odnosa.

Veliki teret za saveznike

No, usprkos razlikama u stajalištima, oba stručnjaka se slažu u tome da će se uloga SAD-a kao globalne supersile promijeniti. Niti jedna druga zemlja na svijetu ne raspolaže tolikom vojnom snagom kao SAD, no činjenica je da i one moraju štedjeti, što njezinu vladu prisiljava na određene korake. Karsten Voigt primjerice drži kako će SAD i ubuduće ostati najvažnija svjetska sila iako će Amerikanci vjerojatno u budućnosti morati upoznati svoje granice i manje biti oni ti koji određuju.

Što se tiče sigurnosne politike, vojna intervencija u Libiji je jasno pokazala kako Sjedinjene Američke Države sve više tereta „prebacuju“ na svoje saveznike.“Ukoliko mi u Europi i dalje želimo mir, moramo se više koncentrirati na održavanje dobrih susjedskih odnosa. Amerika nam po ovom pitanju više neće pružati toliku podršku. Gledajući iz njihove perspektive, mi smo se ionako predugo oslanjali samo na njih“, zaključuje Josef Braml.

Autorica: Nina Werkhäuser / Ž.Telišman

Odg. ured: Snježana Kobešćak