Zašto je Obama promijenio stajalište o državnom nadzoru?

Moć kvari ljude - ne događa se često da ovaj stari klišej dobije dobar primjer u medijima. No, neprofitna redakcija iz New Yorka, ProPublica, je prikupila podatke o tome kako je Barack Obama promijenio svoje stajalište prema nadziranju od strane države otkada je postao američki predsjednik 2009.

Ova organizacija, koja je fokusirana na istraživačko novinarstvo "u javnom interesu", utvrdila je da je Obama prije samo pet godina, kada je još bio senator, podupirao mnoge zakone, koji bi smanjili ovlasti Nacionalne agencije za sigurnost (NSA). No, pet godina kasnije i nakon što je bivši zaposlenik NSA-a Edward Snowden otkrio špijunažu, rasprava se znatno promijenila. Predstavnički dom parlamenta je nedavno predložio zakon sa sličnim ograničenjima kakva je Obama prije zahtijevao – no tu ideju je on odmah odbacio.

Predsjedniku dostupno viüe informacija

To je prilično očit obrat, ali predsjednik je na konferenciji za novinare na pitanje o evoluciji njegovog stajališta o NSA-programu rekao: "Moje stajalište o aktualnim programima se nije promijenilo", ali je dodao da je, otkako je predsjednik, razmatrao programe za državni nadzor, što mu je dalo više uvida u probleme i da stoga sad vjeruje da ih je "vrijedno očuvati".

Kara Brandeisky, autorica ovog priloga koji je objavio ProPublica, ističe da se u javnosti naravno znalo da je Obama promijenio svoje mišljenje o državnom nadzoru, ali da su razlozi postali jasni tek nakon što je Snowden otkrio špijunažu. "Pristaše Obame su bile ljute kada je prvi put promijenio svoj stav 2008. kada se kandidirao za predsjednika", rekla je za Deutsche Welle. "Znamo da je taj zakon, koji je tada podupirao, odobrio program Prism."

Primjeri su brojni

ProPublica u detalje nabraja primjere promjene Obaminog stajališta. Kao senator prolongirao je zakon, kojim bi se ograničilo NSA-ovo skupljanje podataka. "Prema tom zakonu bi vlada trebala ponuditi dokaze da su podaci koje želi, povezani s određenim 'sumnjivim agentom strane sile', a ne da se skupljaju podaci svih Amerikanaca", kaže Brandeisky. "Mislim da je to najočitiji primjer koliko se promijenilo njegovo stajalište do sada."

Slično je bilo i 2007. kada je Obama bio dio grupe zakonodavaca, koji su pokušali provesti zakon prema kojem bi vladini analitičari podataka morali tražiti odobrenje suda za skupljanje poruka koje šalju ili primaju osobe iz SAD-a. Taj zakon nije prošao, što je možda i obradovalo Obamu kada je postao predsjednik - jer je kasnije javno podržao program Prism, koji je provodio upravo takve zadaće.

Drugi zakoni, koje je Obama podupirao dok je bio senator, a sada ih odbija kao predsjednik, uključuju skidanje oznake tajnosti s dokumenata, mogućnost optuženog da ospori državno nadgledanje i prisiljavanje izvršne vlasti na izvještavanje o nadzornim mjerama u kongresu.

"Obama politički zatvorenik"

Jeffrey Chester, izvršni direktor vašingtonske nevladine organizacije Centar za digitalna prava, ima razumijevanje za predsjednikovu političku dilemu. "Mislim da je pod velikim pritiskom", rekao je za DW. "Pod pritiskom je kritičara, a zasigurno i od vojnih obavještajnih službi - Pentagona i NSA-a. Vjerojatno on smatra da je pronalaženje terorista prioritet, pa makar i pod cijenu građanske slobode." Chester smatra da je "evolucija" Obaminog stajališta bila neizbježna. "Politički je za Obamu puno sigurnije da se prikloni na stranu vojnih službi. Ne želi dati nikakva politička oružja svojim protivnicima, također smatram da on vidi i korist od nadzora", rekao je Chester.

Ali Drew Mitnick iz organizacije za digitalna prava Access Now, nije mu toliko blagonaklon. "To je jedna od ironija, bio je zagovornik mnogih reformi koje i naša organizacije podupire", kaže Mitnick za DW. "To su stvari na kojima je on gradio svoju kampanju. Da ne spominjem da je prije nego što je postao predsjednik bio profesor ustavnog prava. On je to koristio kao svoju prednost - jer poznaje ustav - na čemu se i temeljio njegov stav."

Za Chestera je to samo politička kalkulacija. "Prema Obaminim kalkulacijama program NSA je isplativ ili će se možda isplatiti - mogao bi se spriječiti teroristički napad", kaže on. "Mislim da je Obama politički zatvorenik vojno-obavještajnih službi." Mitnick se ne slaže s ovim. "Postoje načini za održavanje sigurnosti bez provođenja nadzora na globalnoj razini", kaže on. "Zato je imao i drugačiji stav dok nije bio predsjednik."

Poželjna javna rasprava

Kongres je u nepovoljnom položaju kada predlaže zakone o nacionalnoj sigurnosti - najviše jer time predsjednik ima pristup mnogim informacijama kojima ne može pristupiti prosječan senator. Ali, kako naglašava Brandeisky, to je jedan od problema koje je Snowdenovo otkrivanje donijelo na vidjelo. "Zastupnici u kongresu su se žalili da nisu dovoljno informirani o NSA-programu", rekla je ona. "A pošto mnogo toga ostaje zaštićeno tajnošću, zakonodavci imaju ograničenu mogućnost za javnom raspravom na ove teme."

Nadzor jednostavno nije bio političko pitanje prije Snowdenovog otkrivanja, zato je Mitnick vrlo optimističan da će sada doći do reformi. "Politička konverzacija se promijenila", kaže on. "Mislim da je vrlo vjerojatno da će doći do promjena."

Jeffrey Chester također pozdravlja činjenicu da su ovi problemi sada više u javnosti. "Odlično je što se sada o tome javno raspravlja", zaključuje Chester.