Ukrajina – umorna od rata, ali nije demoralizirana

Za mnoge ljude u Ukrajini nova godina je počela kao što se moglo i očekivati: ponovo zračni napadi Rusa, ponovo rakete i dronovi usmjereni na infrastrukturu i naselja. Ono što je novo je žestina pojedinačnih valova napada: s više raketa i više dronova, Rusija želi slomiti ukrajinsku protuzračnu obranu.

Agencija UN-a za hitnu pomoć OCHA u Ukrajini izvještava da su ruski napadi ostavili „stotine tisuća ljudi bez struje i vode". I to dok bi „prema prognozama temperature u narednim danima mogle pasti do minus 20 stupnjeva Celzijevih".

Napadi Rusije također ciljaju na moral Ukrajinaca, njihovu volju da pružaju otpor. Ali neposredno pred drugu godišnjicu rata Ukrajinci su se očigledno pripremili i za to. Stalno se izvještava da ljudi unatoč zavijanju sirena za uzbunu više ne trče u tunele kijevskog metroa. Umjesto toga, kriju se u hodnicima bez prozora u svojim stanovima, podalje od vanjskih zidova, što bi trebalo pružiti određenu zaštitu ako dođe do urušavanja zidova i pucanja prozora.

Anketa: 58 posto za nastavak borbe i bez Zapada

Anketa uglednog kijevskog instituta za istraživanje javnog mnijenja KIIS (Kyiv International Institute of Sociology) pokazuje da su se Ukrajinci psihički pripremili za rat: 58 posto ispitanika kaže da se protunapadi moraju nastaviti poslije zime, čak i ako ne bude pomoći više od 50 nacija predvođenih SAD-om.

„Istovremeno, svaki treći ispitanik (32 posto) smatra da je bolje prekinuti neprijateljstva pod uvjetom zaista ozbiljnih sigurnosnih jamstava sa Zapada, čak i ako bi se oslobađanje okupiranih teritorija odgodilo na neodređeno vrijeme", piše KIIS. 

U prethodnoj anketi ovog instituta 80 posto Ukrajinaca je odbacilo trajno odricanje od ukrajinskog teritorija. I to u situaciji u kojoj su vojnici na bojištu mjesecima morali racionalizirati streljivo, posebno artiljerijske granate – jer su isporuke zapadnih zemalja bile mnogo manje od obećanih. Ali, poraz od ruskog agresora očigledno nije opcija za ogromnu većinu u zemlji.

38-godišnji Oleh, koji skoro dvije godine služi kao sanitarac u vojsci, i kao većina drugih vojnika hoće da ga se citira bez prezimena, u intervjuu za DW kaže: „Smanjenje zapadne pomoći je potpuno prirodno i očekivano." I dodaje da će ovo biti „dug rat". Ukrajina treba proizvoditi mnogo više streljiva i oružja u svojoj zemlji, rekao je vojnik.

Prosvjedi: više pomoći za bojište

U Kijevu se često održavaju demonstracije. U prosincu, dok se unutra raspravljalo o proračunu za 2024. godinu, nekoliko desetaka ljudi je ispred zgrade gradske uprave skandiralio: „Novac za vojsku!".

Prosvjednici su tražili da se odustane od infrastrukturnih projekata u gradu i da se novac upotrebi za vojnike na bojištu. Među njima je bio i Ilja, koji je kritizirao politički spor. „Lokalne vlasti ne vode rat. Bave se politikom", rekao je ovaj 26-godišnjak u intervjuu za DW.

Na jednom drugom prosvjedu obitelji vojnika pozvale su na demobilizaciju onih koji služe više od godinu dana. „Moj muž je otišao vojsku na početku velike invazije“, rekla je za DW 18-godišnja Alina Straško. Kao i mnogi dobrovoljci, mislio je da će poslije nekog vremena stići zamjena. Ali on se bori već skoro dvije godine. „Kratki dolazak kući nije dovoljno da se oporave od svega što su doživjeli na bojištu", kaže Alina.

Poziv na zamjenu boraca na prvoj crti

Predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao na mobilizaciju 500.000 novih vojnika. U ukrajinskom parlamentu postoji nacrt zakona kojim bi se mobilizacija trebala drugačije provoditi. Zastupnici polaze od toga da se u vojsku neće pozivati nasumice, niti će biti pozivane žene. Mnoge žene se bore dobrovoljno. No broj dobrovoljki je sve manji.

Veliki pritisak se vrši na Zelenskog da rastereti prvenstveno dugogodišnje borce. To primjećuje Vasilina Duman koja, kao i mnogi drugi, prikuplja donacije za postrojbe na bojištu - još od 2014. nakon ruskog pokušaja da osvoji Donbas. Ove grupe pomagača često na front donose toplu odjeću, hranu, pa čak i dronove kupljene od donacija.

„Ljudi koji se bore dvije godine zaslužuju da budu demobilizirani", kaže 37-godišnja žena u intervjuu za DW. „Moraju znati da će užasnim uvjetima u kojima žive jednog dana doći kraj."

Rusija: „Izvor problema za svijet"

Nešto slično kaže i 38-godišnji sanitarac Oleh: nije demotiviran, „ali se osjeća umorno". Želi biti demobiliziran, kaže za DW. Istovremeno, jasno mu je da se to neće dogoditi brzo, „jer nas nema tko zamijeniti”.

Pa ipak, Oleh i Vasilina Duman se slažu: Čak i ako se zapadna pomoć smanji, „Ukrajina će se nastaviti boriti“. Čak i ako se poveća pritisak na vodstvo njihove države da uđe u pregovore, kažu, „to neće promijeniti Rusiju".

Štoviše, Vasilina Duman odlučno naglašava: „Ako ostane nekažnjeno, zlo raste." Rusija mora izgubiti ovaj rat da bi se promijenila, smatra ona. „U suprotnom će biti stalni izvor problema za cijeli svijet."

Međutim, sve više uzima maha rasprava o tome kako će se u Ukrajini podijeliti teret ove borbe.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.