Ukrajinska protuzračna obrana: dok traju zalihe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je mjesecima upozoravao na masovne ruske zračne udare tijekom zime. Već tijekom kasne jeseni Rusija je sve više koristila dronove, a 29. prosinca je izvela najveći napad od početka invazije – s više od 100 različitih projektila i čitavim rojevima dronova.

Samo u Kijevu je poginulo oko 30 ljudi. Prosinac je bio rekordan mjesec s upotrebom oko 700 dronova. Cilj napada nije bio samo glavni grad, već i veliki gradovi Harkiv, Dnipro, Odesa, Herson i Lviv.

Neposredno prije početka nove godine Ukrajina je napala rusku Crnomorsku flotu na anektiranom Krimu, pogodivši desantni brod. Nekoliko puta su napadnuti i ciljevi u ruskom gradu Belgorodu, u blizini ukrajinske granice. Prema ruskim informacijama u tim napadima je poginulo više od dvadeset ljudi.

Nejasno je postoji li veza, je li ruski napad krajem prosinca bio neka vrsta odmazde. Činjenica je da je Rusija superiornija od Ukrajine kada su u pitanju zračni napadi, jer raspolaže s više naoružanja. Daljnji napadi uslijedili su prvih dana siječnja.

10 sekundi za obaranje drona

Broj ukrajinskih žrtava mogao je biti mnogo veći, ali je protuzračna obrana uspjela oboriti većinu projektila i dronova. Prema ukrajinskim informacijama, presretnute su i najsuvremenije ruske hipersonične rakete tipa Kinšal.

Ukrajina mora zaštititi i svoje trupe na fronti dugoj više od 1.000 kilometara, kao i vojne i civilne objekte duboko u unutrašnjosti zemlje i zato mora biti štedljiva. Skuplji zapadni sustavi protuzračne obrane obično se koriste samo protiv ruskih projektila u unutrašnjosti zemlje. Za lov na jeftine iranske bespilotne letjelice tipa Šahed 136 koriste se, između ostalog, protuzrakoplovni tenkovi Gepard koje je isporučila Njemačka.

Također se koriste i tzv. mobilne grupe. To su uglavnom ukrajinski vojnici na pick-upovima, naoružani lakim prenosivim sustavima protuzračne obrane ili čak mitraljezima.

„Kada Šahed proleti, mobilna grupa ima deset sekundi da ga pronađe i pogodi raketom kratkog dometa zemlja-zrak koje se ispaljuju s ramena", objašnjava za DW glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva Jurij Ihnat.

Kao i s drugim oružjem, Ukrajina ima mješavinu sovjetskih i zapadnih sustava protuzračne obrane. Zapadni partneri šalju kako stare, tako i moderne i efikasne sustave, uključujući američke Patriote i njemačke IRIS-T. Prema službenim podacima, Kijev raspolaže s po tri baterije tog oružja, a očekuje ih još.

Velika ovisnost o Zapadu

Zahvaljujući podršci Zapada, Ukrajina je posebno jaka u protuzračnoj obrani. U isto vrijeme, međutim, postoji i velika slabost, jer svi sustavi imaju nešto zajedničko: rakete koje su za njih potrebne su rijetke.

Čak se i sovjetsko streljivo nabavlja na Zapadu, na primjer u Bugarskoj i Slovačkoj, kaže glasnogovornik zrakoplovstva Ihnat: „Mi danas ne proizvodimo streljivo za protuzračnu obranu. Potrebne su velike količine za obaranje projektila i dronova."

Postoji još jedan problem. Moderne zapadne rakete, poput onih za sustav Patriot, su skupe, složene i proizvode se sporo. Osim toga, trenutno gotovo da nema pomoći iz SAD-a, gdje republikanci u Kongresu blokiraju dodatni paket pomoći vrijedan više milijardi dolara. Ukrajinske oružane snage pokušavaju unaprijediti vlastiti razvoj, ali za to je potrebno vrijeme.

 

Koliko Ukrajina još ima protuzračnih raketa da odbije nove ruske napade, ostaje tajna. Najnovija djelovanja ne daju razloga za pretpostavku da ih Ukrajina štedi, rekao je za DW ukrajinski vojni stručnjak Oleksandar Musijenko. Međutim, potrebe još nisu zadovoljene.

Za mobilne grupe ima dovoljno streljiva „da izdrže sljedeće žestoke napade", rekao je u srijedu ukrajinski general Serhij Najev za agenciju AFP. Srednjoročno i dugoročno, bit će potrebno više zaliha.

Stručnjak: slijede još ozbiljniji napadi

Ukrajina trenutno obara oko 85 posto ruskih raketa i besposadnih letjelica, rekao je nedavno zapovjednik ukrajinskog zrakoplovstva Mikola Oleščuk. Zapadni stručnjaci poput Gustava Gressela iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) ukazuju na razlike, ovisno o vrsti napada. Stopa obaranja je veća kod pojedinačnih napada i niža - oko 70 posto - kod masovnih napada, rekao je Gressel za DW.

Tijekom ljetnih i jesenjih mjeseci činilo se da Moskva želi uštedjeti na skupljim projektilima i da ih rjeđe koristi. Prema procjenama ukrajinskih tajnih službi, Rusija može mjesečno proizvesti ukupno oko 100 projektila različitih tipova, ali će taj broj vjerojatno rasti. Također se povećava i proizvodnja ruskih bespilotnih letjelica.

Ništa ne ukazuje na to da će zračni napadi na Ukrajinu postati rjeđi. Stručnjak Musijenko smatra da bi uskoro mogao uslijediti još jedan do tri velika napada poput posljednjeg.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.