"Kolateralne štete" američkih sankcija protiv Rusije
26. srpnja 2017
Ishod glasovanja u američkom zastupničkom domu je bilo gotovo jednoglasno prihvaćanje sankcija. Sankcije su odlučene protiv Irana, Sjeverne Koreje, ali najviše promjena je bilo u sankcijama protiv Rusije. Isprva su one bile odlučene zbog okupacije Krima, ali sada i Kongres optužuje Moskvu zbog kompjuterskih napada za uoči američkih izbora prošle godine.
Ono što je neuobičajeno jest da su za sankcije glasovali članovi kongresa bez obzira na stranačku pripadnost, ali još je zanimljivije da Kongres ne želi niti svom predsjedniku ostaviti mogućnost da nešto mijenja u tom propisu. Ako to želi iz nekog svog razloga, prije toga mora pitati Kongres za dopuštenje.
Čak ni republikanci ne vjeruju Trumpu
"To je prilično neobičan razvoj događaja", priznaje i Jeffrey Anderson, direktor za njemačke i europske studije Sveučilišta Georgetown. Jer ovako ispada da je i većina koju republikanci imaju u Kongresu gdje ima i izrazitih sljedbenika Trumpa, glasovala za propis koji veže ruke američkom predsjedniku. "To je i znak u kojoj mjeri je Trump usamljen kada je riječ o Rusiji", smatra Anderson. O ovim sankcijama još treba odlučiti i Senat, ali je malo vjerojatno da će tamo glasovanje ispasti bitno drugačije nego u Kongresu.
Da li je Trump naklonjen Putinu ili ipak nije, o tome se još uvijek nagađa i u Washingtonu i ovom odlukom Kongres ne želi ostaviti prostor za Trumpove osobne simpatije i sklonosti u pitanju sankcija. Utoliko je i Bijela kuća isprva dala do znanja kako nije za ove nove mjere, ali to bi mogla biti teška bitka koja bi samo naškodila Trumpu. Naravno da predsjednik može uložiti veto, ali onda i Kongres može uvjerljivom većinom suspendirati Trumpovu odbijenicu. A obzirom na većinu kojom su sankcije donesene, on će to biti u stanju.
No američke sankcije protiv Rusije značajno će pogoditi i Europu. Jer one se uvelike odnose i na ruski energetski sektor, što je zapravo jedan od ključnih gospodarskih djelatnosti Rusije. Tu su članovi američkog kongresa mogli mirne duše pooštriti sankcije koliko im je drago jer SAD praktično uopće ne uvozi ruske energente.
Kazna i za europske koncerne?
Ali slijedom već poznatog načela "America First", u tim sankcijama su predviđene kazne i za one strane tvrtke koje pomažu i ulažu u ruski energetski sektor. Prije svega je tu zapravo riječ o plinovodima gdje Washington želi odlučivati kako će Rusija uopće moći plasirati svoje energente. Tu se postavlja i pitanje što je na primjer sa plinovodom kojeg Rusija želi izgraditi u suradnji sa Turskom. Ali najviše su pogođene europske – osobito energetski koncerni Njemačke i Austrije koje bi ovako Washington htio kazniti za njihove investicije u plinovode za ruski plin.
Utoliko je i Bruxelles već početkom ovog tjedna upozorio Washington da ako on poželi kažnjavati europske koncerne, da će to neminovno voditi i protusankcijama Europe protiv američkih kompanija. Tako i te sankcije protiv Rusije stvaraju još veći jaz između SAD i EU, što je "neproduktivno i nepotrebno", kaže Stephen Larabee, stručnjak za europsku sigurnost kod Rand Corporation. "Naravno da su se prije toga morali dogovoriti sa Europljanima. Ali za takav dogovor je potrebna suradnja Bijele kuće, američkog ministarstva vanjskih poslova i ministarstva financija – a takva suradnja jednostavno ne postoji."
On podsjeća i kako su kod svih prethodnih sankcija SAD i europski partneri odlično surađivali. Naravno da je tu važan bio i dobar odnos američkog predsjednika Obame sa kancelarkom Merkel. Ali sa novim stanovnikom Bijele kuće je i takva suradnja postala stvar prošlosti.