Tko može pomoći američkoj vladi?

Panika se širi svjetskim medijima od kada je u utorak (1.10.) američka savezna vlada, prvi put poslije 17 godina, obustavila rad. Nakon sati i sati „hoda po žici“, američki Kongres nije uspio okončati proračunsku krizu. Njemački tjendik „Spiegel“ ocijenio je da je „supersila samu sebe paralizirala“, dok britanski „Guardian“ posljednjih nekoliko sati pregovora opisuje kao „bizarne i nepredvidljive“.

Naizgled uvjerena da republikanci blefiraju, američka vlada nije počela planirati prekid rada od 48 sati prije nego što je do toga uistinu i došlo. Bilo je i određenog osjećaja samozadovoljstva na objema stranama, koji je samo pogoršao problem. Uostalom, tako napeti pregovori u vezi s proračunom postali su godišnji ritual u Kongresu.

Neizbježna slijepa ulica

Iako se Bijela kuća možda čuvala za dogovor u posljednjem trenutku, neki promatrači izvana vidjeli su što se sprema. „Takvo nešto je bilo neizbježno jer nijedna od dviju stranaka nije pokazala interes da se pronađe rješenje“, kaže profesor Vincent Michelot a Instituta za političke znanosti iz Lyona. „Republikanci su morali pokazati da se drže svojih principa. Oni su uistinu htjeli dokazati da se ova vlada rasipa i da njeno rušenje i nije tako loša stvar“, smatra profesor Michelot.

U međuvremenu, demokrati isto tako nemaju razloga za povlačenje. „Strategija predsjednika Baracka Obame je da odgovornost za ekonomski sunovrat i za to što je relativno mala grupa ljudi držala vladu kao taoca, svali na republikance.“ U izvjesnom smislu, prekid rada je bio neophodan uvod u prave pregovore. „Dvije stranke su vrlo, vrlo daleko jedna od druge, tako da nitko ne zna što bi ih to iznenada moglo spojiti“, dodaje Michelot.

Pravi razgovori mogu započeti

Teško je predvidjeti kako bi moglo doći do kompromisa, ali Michelot ima ideju: to bi mogla biti inicijativa koju bi podnio neki vrlo važan pojedinac. To bi moglo krenuti ili od Mitta Romneya, koji time ne riskira svoje predsjedničke ambicije, ili, što je još zanimljivije, od nekih budućih pretendenata na predsjedničku funkciju. „Postoji rizik, ali i moguća nagrada za to,“ smatra profesor Michelot. „Rizik je u nastupu onog koji će napraviti kompromis s oporbenom strankom, dok nagrada leži u reputaciji osobe koja je uspjela uskladiti dvije stranke. Trenutno čak 90 posto Amerikanaca ima negativan stav prema Kongresu. Onaj koji učini Kongres bar malo funkcionalnijim, postat će heroj i unutar svoje stranke i u očima većine Amerikanaca.“

Drugim riječima, ovo je savršen trenutak za ambicioznog predsjedničkog kandidata da promijeni paradigmu političke rasprave u SAD-u. Situacija je toliko zamršena, da samo jedna osoba ili skupina ljudi uz pomoć međuljudskih vještina može ponuditi rješenje.

Globalne posljedice?

Dokle god je obustava rada na snazi, ekonomija trpi sve više štete. U kompaniji koja se bavi ekonomskim procjenama IHS Global Insight, izračunato je da taj zastoj svakodnevno košta američko gospodarstvo 222 milijuna eura. Ta procjena temelji se na činjenici da je ukupni američki proizvod prošle godine bio oko 16 trilijuna dolara. Kako su mnoge europske novine zabrinuto pisale, to bi moglo imati posljedice po cijeli svijet.

Nils Jannsen, ekonomist s Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela, ipak ne misli tako. „Pomalo je preuveličano reći da će to utjecati na čitavu svjetsko gospodarstvo, ali, ipak, to ovisi o tomu koliko će ova situacija potrajati,“ rekao je on za Deutsche Welle. „Ako bude trajalo tri i više tjedna, onda bi svakako učinci mogli počeli prijetiti.“ Obzirom da napetost između dviju suprotstavljenih stranaka svakodnevno raste, Jannsen predviđa da prekid rada vlade ne bi trebao predugo trajati.

Ali „strašni rok“ se sve više približava – 17. listopada je dan kada će SAD dostići gornju granicu svog zaduženja. Američka vlada neće moći posuđivati još novca osim ako se u međuvremenu ne donese neki privremeni zakonski akt. To načelno znači da će američka središnja banka ostati bez zakonske moći da posuđuje novac kako bi ispunila jaz između potrošnje i poreznih prihoda.

To se, za razliku od prekida rada vlade, zaista nikada ranije nije dogodilo, tako da su posljedice nepredvidljive, a tržišta samim tim nervoznija. „Kako se rok približava tako će se nervoza financijskih tržišta vjerojatno povećavati“, očekuje Jannsen: „Paralelno će rasti i neizvjesnost ulagača u američkim kompanijama. To bi se svakako moglo preniejti na svjetsku ekonomiju.“