Ozbiljna kriza američke vlade

Deutschlandfunk: Zašto Amerikanci toliko silno žele propasti?

Rüdiger Lentz: "Ne mora značiti da se radi o propadanju, ali je u svakom slučaju riječ o ozbiljnoj krizi američke vlade. A želja koju spominjete sigurno je utemeljena na američkom sustavu vlasti koji se razlikuje od našeg, jer polazi od pretpostavke da se sila i protusila mnogo jače sudaraju u političkom prostoru, da tamo ima mnogo više kockanja te da pregovore često obilježavaju oštre konfrontacije. Upravo smo to sada vidjeli. Slučajeva da je vlada u financijskoj blokadi bilo je i ranije, posljednji put 1995/1996. za vrijeme mandata Billa Clintona. Nakon toga se uvijek pronašlo rješenje. Američki sustav vlasti počiva na toj suprotnosti. Ali u ovom slučaju radi se o ozbiljnoj krizi jer se već sredinom listopada postavlja pitanje slijedi li novo podizanje dopuštene stope zaduženja. To bi moglo biti vrlo ozbiljno."

Zdravstvena reforma i dalje je glavno sporno pitanje. Republikanci su pod manjim ili većim utjecajem radikalnog pokreta Tea Party. Kakvi su to ljudi koji će državu radije dovesti pred zid, nego dozvoliti da na snagu stupi zakon koji je već usvojen? Predsjednik Barack Obama govori o ekstremistima. Jesu li to ekstremisti?

"Politički gledano, riječ je svakako o ideolozima. To znači da oni žive ideologiju koja potječe od početaka postojanja američke republike. Otuda Tea Party, kada se podigao glas protiv britanskog povećanja poreza na čaj. Oni se vraćaju na početke, u vrijeme kada je Amerika bila utemeljena: nema povišice poreza, država mora živjeti od onoga što ima. To je zapravo vrlo razuman stav, ali kada se on unutar Republikanske stranke radikalizira, kao u slučaju pokreta Tea Party, to ubrzo dovodi do ozbiljnih podjela i postaje tempirana bomba. Upravo tu situaciju sada imamo. Riječ je i o jednom ideološkom pravcu nekoliko desetina zastupnika, koji praktično čitav sustav uzimaju kao taoca."

Koji su to ljudi? Sigurno poznajete jednog ili više njih bliskih pokretu Tea Party?

"To su ljudi koji su uvjereni da je put kojim je Amerika išla prethodnih godina, put prezaduživanja i da je on pogrešan; da je neophodan hitan zaokret i zato se na zdravstvenu reformu gleda kao na reformu koja košta vrlo mnogo novaca i koja više od 40 milijuna novih ljudi uvlači u zdravstveni sustav. A oni žele uštedjeti taj novac. Zato postoji veliko protivljenje neophodnoj reformi zdravstva. Mnogi Europljani uopće ne mogu shvatiti da postoje Amerikanci koji se protive mjerama u čijim prednostima mi uživamo više od jednog stoljeća."

Republikance se sada smatra odgovornima za blokadu. Može li im to naštetiti ili je zdravstvena reforma toliko nepopularna među stanovništvom da takve opasnosti nema?

"Upravo to je otvoreno pitanje. Postoji tijesna većina među stanovništvom koja se protivi reformi, oko 50 posto. Ali također postoji jasna većina koja se u politici protivi toj autoblokadi. Zdravstvena reforma je zakon, ona je ustavno priznata od strane Vrhovnog suda. U tom smislu ona je ključni dio Obamine politike. Ukoliko sada bude srušena od strane republikanaca, to bi sigurno predstavljalo dramu za Obamin drugi mandat. To demokrati žele izbjeći pod svaku cijenu."

I sada je u tijeku poznata igra: tko je kriv za ovakvu situaciju?

"Potpuno točno. Obje strane međusobno upiru prstom jedna na drugu. Građani imaju jasno mišljenje. Tijesna, ali odlučujuća većina krivicu pripisuje republikancima, pa samim tim i pokretu Tea Party. Ostaje da se vidi kako će se to dalje odraziti na politički sustav."

Posljednji put smo vidjeli, za vrijeme Clintonove vladavine, da republikancima to nije pošlo za rukom.

"Apsolutno točno. On je poslije toga ostvario izbornu pobjedu i započeo svoj drugi predsjednički mandat. U tom smislu republikanci bi, posebno oni radikalni, mogli izvući pouku iz povijesti. Ali većina među njima iz pokreta Tea Party su mladi ljudi koji ne shvaćaju tu povijesnu lekciju, jer u to vrijeme ili nisu bili u politici ili još nisu bili ni rođeni."

Blokada plaćanja koja je sada stupila na snagu za vladu je jedan problem, a drugi je opasnost od državnog bankrota. Vlada do sredine listopada još ima novca. No ako se stopa zaduživanja ne poveća, zemlja će potpuno bankrotirati. Mislite li da će do toga doći?

"Do sada je to uvijek bilo izbjegnuto. Opasnost od nepodizanja stope zaduživanja kojom se bonitet Sjedinjenih Država dovodi u pitanje, mnogo je veća od problema s kojim je američki sustav sada konfrontiran. U tom smislu sve je veći pritisak za pronalaženjem zajedničkog rješenja. Jer ako se ne poveća gornja granica zaduživanja, moglo bi se dogoditi da rejtinške agencije umanje kreditni rejting SAD-a, a to bi se momentalno odrazilo ne samo na američku, već i na svjetsku privredu, na dolar i na kraju krajeva i na nas. Tako da je riječ o prikrivenoj tempiranoj bombi koju je neophodno deaktivirati i to što prije."

Rekli ste da pritisak raste. Mislite li da će doći do rješenja?

"To je teško ocijeniti, jer ideolozi među republikancima za sada nisu dali signale da su spremni za kompromis. A potrebna je i većina u Kongresu. Potrebna je većina u Predstavničkom domu kako bi se postigao kompromis. Možda se može zamisliti i smjena u rukovodstvu republikanaca koja bi omogućila pronalaženje rješenja s Bijelom kućom i Senatom u kojem većinu imaju demokrati. Ali, kao što sam rekao, to je trenutno vrlo teško procijeniti."

Rüdiger Lentz je odnedavno direktor njemačke zaklade Aspen Institute. Prethodno je među ostalim bio i šef dopisništva Deutsche Wellea u Washingtonu.