SAD na prisilnoj štednji

Ono u što mnogi nisu vjerovali i smatrali nemogućim se dogodilo. Zbog nesposobnosti postizanja dogovora između vodećih stranaka u SAD-u, Republikanaca i Demokrata, na snagu je stupio automatski mehanizam štednje koji smanjuje državni proračun i to na prilično drastičan način. Ulagači sada strahuju od recesije i povećanja broja nezaposlenih. Mnogi državni službenici bit će poslani na prisilni odmor. Američki predsjednik Barack Obama potpisao je u subotu ujutro (po europskom vremenu) određeni nalog za puštanje na snagu automatskih mjera štednje. Predsjednik je izrazio žaljenje što nije postignut dogovor i što zemlji sada prijeti pad gospodarskog rasta i gubitak 750.000 radnih mjesta.

Krivi su oni drugi

Mehanizam pod nazivom "Sequestration" zapravo ne znači ništa drugo nego automatsku regulaciju obima budžeta. Ovim mehanizmom se do kraja proračunske godine 2013. mora uštedjeti 85 milijardi dolara. To je vrlo dubok rez u obrambeni i socijalni proračun i upravo će ovi sektori najviše trpjeti zbog pomanjkanja spremnosti na dogovor vodećih političkih sila u zemlji, Demokrata i Republikanaca. Zapravo je ova mjera bila zamišljena kao teoretska strategija koja je i Republikance i Demokrate trebala natjerati na smanjenje proračunskog deficita. U njezino stvarno stupanje na snagu nitko nije vjerovao. Stranke, kako smatra Ron Haskins iz Brookings Institution iz Washingtona, nisu spremne na kompromis iz straha da bi ih vlastiti birači mogli pozvati na odgovornost u slučaju težih ekonomskih posljedica. U toj situaciji im se čini prihvatljivijim pustiti da Sequestration stupi na snagu kako bi onda mogli uperiti prstom u političke protivnike i reći "oni su krivi". "Bojim se da to nisu racionalno promislili", kaže Haskins.

Tvrdoglavošću do prisilne štednje

Aktualna proračunska drama u SAD-u je zapravo započela još prije godinu i pol u srpnju 2011., kada je Kongres htio podići granicu zaduživanja. To je dotada vrijedilo za potpuno uobičajnu proceduru s ciljem podmirenja aktualnih državnih troškova. No osokoljeni dobrim rezultatima na izborima za Kongres, održanim godinu dana prije, republikanci su odjednom postali borci za uravnoteženi proračun. Usprkos činjenici da se od dolaska republikanca Georga W. Busha na vlast desetak godina prije, trošilo šakom i kapom. Svađa se, usprkos privremenim dogovorima, nastavila sve do danas. U jeku američke proračunske krize i gornje granice zaduženja, SAD su po prvi put u svojoj povijesti izgubile najvišu moguću ocjenu kreditne sposobnosti. Svađa se još uvijek prije svega vodi oko uvođenja dodatnih poreza za dobrostojeće, za što se, kako bi oslobodila budžet, zalažu Demokrati s Barackom Obamom na čelu, a čemu se, imajući u vidu svoje bogato biračko tijelo, protive Republikanci. Američki predsjednik očito ne vidi izlaza nego da prisilnim mjerama republikance ali i jastrebove u vlastitim redovima dovede pod kontrolu. Jer Sequestration jednakom mjerom pogađa i sektor republikanaca (vojni izdaci) kao i sektor demokrata (socijala).

Gužve u zračnim lukama

Samo ministarstvo obrane bi do rujna trebalo uštedjeti 46 milijardi dolara. Ministar obrane Leon Panetta najavio je slanje preko 800.000 djelatnika svog ministarstva na prisilni odmor. Ugroženi su i školski programi za djecu iz siromašnijih obitelji. No i najširi slojevi građana bi na svojoj koži mogli osjetiti prisilnu štednju. Na prisilni godišnji bi mogli biti poslani i djelatnici kontrole leta što bi moglo ugroziti nesmetano odvijanje zračnog prometa. Slična je situacija i u mnogim državnim uredima u kojima prijeti kaos.

Dobra vijest je ta da Kongres dogovorom sukobljenih stranaka u svakom trenutku može zaustaviti budžetski kaos. No loša vijest je da zasad nema ni traga kompromisu. Prve reakcije građana SAD-a na situaciju u koju ih je dovela njihova politička elita bi se mogla svesti pod jednu opasku: "Sramota!"