Socijalno porijeklo kao prepreka za karijeru

Talenat i spremnost za rad često nisu dovoljni. Moraju se shvatiti skriveni kodovi elita, poznavati određen načini ponašanja, nositi određena vrsta odjeće, baviti se određenim hobijima, imati određeni način govora – kako bi se otvorila vrata prema šefovskim pozicijama. Drugim riječima, socijalni sloj iz kojeg pojedinac potječe ima veliki utjecaj na to hoće li on u poslovnoj ili akademskoj sferi biti uspješan ili će doživjeti diskriminaciju.

U Njemačkoj diskriminacija počinje rano. „Djeca iz obitelji u kojima su roditelji fakultetski obrazovani upisuju gimnaziju u više od 80 posto slučajeva. A iz obitelji u kojima postoji niže obrazovanje, u gimnaziju ne dođe ni polovica djece", kaže Konstantina Vassilou-Enz. Ona je novinarka i jedna od osnivačica organizacije Diversity Kartell koja se zalaže za više raznolikosti u medijima.

I poslije srednje škole daljnje obrazovanje je povezano s razinom obrazovanja roditelja. Od 100 mladića i djevojaka čiji roditelji imaju fakultetsku diplomu studira njih 79. A iz obitelji u kojima roditelji nemaju završene fakultete, studira samo 27 od stotinu djece.

Socijalno porijeklo ne promatrati izolirano

Osim obrazovanja roditelja, važan je socioekonomski status obitelji – raspolaže li ona imovinom i jesu li roditelji zaposleni. Otežavajuća okolnost za osobe iz nižih slojeva je i to što doživljavaju diskriminaciju i na temelju drugih faktora, na primjer ako su uz to i stranog porijekla.

„Za obrazovni uspjeh u Njemačkoj posebno su važni dohodak i obrazovna razina roditelja, a djeca stranog porekla, na primjer, često dolaze iz obitelji s niskim primanjima", objašnjava Vassilou-Enz.

Put uspona iz takvog socijalnog miljea je težak. Ona ga je prošla. Ali mnogim drugima nije lako odlučiti da ulože u svoje školovanje. Djeca iz siromašnijih socijalnih slojeva često ne mogu računati na podršku roditelja, kaže Vassilou-Enz, dodajući da djeca čak često moraju pomagati roditeljima.

Tako sebi ne mogu svi priuštiti neplaćenu praksu. Ljudi iz privilegiranih slojeva najčešće su dobro umreženi, pa brže dobivaju vrlo tražena praktikantska mjesta. Tko se odluči za studij, često mora poslije diplome vraćati studentski kredit. Oni koji dolaze iz siromašnijih slojeva zbog toga teže donose odluku da ulože u obrazovanje.

„Ljudi iz siromašnih obitelji moraju preuzeti na sebe mnogo više rizika i moraju pokazati veći učinak od vršnjaka rođenih u srednjem sloju ili visoko obrazovanom građanstvu“, kaže Vassilou-Enz. Ona je i sama, kako kaže, odrasla u siromašnoj obitelji, pa najprije nije htjela studirati i zadužiti se, nego je željela raditi i zarađivati.

Socijalni uspon za primjer

„U mom slučaju roditelji su godinama bili nezaposleni, od sredine devedesetih“, sjeća se Natalija Nepomjašha. Ona opisuje nedostatak samopouzdanja roditelja koji se onda prenio i na djecu, koja su imala osjećaj da možda ni ona ne mogu daleko dogurati.

Ni njena karijera nije bila jednostavna. Roditelji su bili doseljenici iz Kijeva, odrasla je u socijalno problematičnom kraju u Bavarskoj. Najprije se uspjela prebaciti u bolju školu, ali je u gimnaziju nisu primili, unatoč dobrim ocjenama. Ona je završila stručnu školu, potom master studij u Velikoj Britaniji, a danas radi u uglednoj konzultantskoj firmi. Osnovala je i organizaciju Mreža šansa.

„Suštinski je važno prevladati to što ti utuve da nisi dovoljno dobar i da nećeš dobiti dobar posao“, kaže ona. „Bitno je shvatiti koji su vlastiti talenti i u čemu si jak, koji ti poslovi pričinjavaju zadovoljstvo." Njena organizacija pomaže mladim ljudima koji žive u teškim okolnostima, a žele napredovati. Nudi se besplatno savjetovanje, treninzi, radionice, mentorstvo, pomoć u traženju posla.

Više socijalne raznolikosti u firmama

Ako se želi izbjeći ta vrsta diskriminacije, nije važno samo pružiti podršku ljudima koji su time pogođeni, već se prepreke moraju ukloniti i na drugoj strani. Većina ljudi ne bi priznala da tretira nejednako ljude iz siromašnijih društvenih slojeva. Istraživanja ipak pokazuju da su ljudi skloniji tome podržati sebi slične. Uzrok treba tražiti u nesvjesnim predrasudama.

Poteškoće u borbi protiv te vrste diskriminacije sastoje se i u činjenici da je ona manje vidljiva od diskriminacije na temelju starosne dobi, boje kože ili stranog porijekla. Zato je važno da zaposleni u obrazovnim institucijama i kadrovskim službama dodatnim obukama budu senzibilizirani za tu problematiku i da kritički preispitaju vlastitu praksu.

Nepomjašha kaže da sve to počinje već prilikom objavljivanja natječaja za posao. Njena organizacija preporučuje da u samim oglasima naglasak bude više na kompetentnosti kandidata, a manje na formalnom obrazovanju. Jer upravo ljudi koji svojim sposobnostima uspijevaju preskočiti socijalne barijere nisu studirali na elitnim sveučilištima ili nemaju uvijek najbolje ocjene. Ali unatoč tome mogu biti izuzetno talentirani.

Veća šarolikost – veći profit

I mediji su relativno homogeni, s niskim stupnjem raznolikosti. U redakcijama su uglavnom ljudi s fakultetskim diplomama. „U međuvremenu se to u nekim medijskim kućama mijenja", kaže Vassilou-Enz. Ona navodi kako su javni radio-televizijski servisi nekih njemačkih saveznih pokrajina počeli primati mlade novinare na obuku bez dosadašnjeg uvjeta – da su završili fakultet.

Mada je to zahtjevniji put, za tvrtke u Njemačkoj on bi se mogao isplatiti. Prema procjenama konzultantske kuće McKinsey čak polovica manjka stručne radne snage u Njemačkoj mogla bi se nadoknaditi kadrovskom raznolikošću. Ako je upravni odbor neke firme etnički šarolikiji, ona je prosječno 36 posto profitabilnija. Ti rezultati počivaju na istraživanju provedenom u više od tisuću poduzeća iz 15 zemalja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu