Samit u sjeni prisluškivačke afere

Dnevni red dvodnevnog samita Europske unije već je bio gotov: razvoj digitalnih tehnologija i tema sve većeg broja izbjeglica na južnim granicama Europske unije. No tada je Njemačkom odjeknula afera oko navodnog prisluškivanja mobitela kancelarke Angele Merkel od strane američkih tajnih službi i mnogo toga je palo u drugi plan. Prva vidna promjena u satnici sastanka na vrhu je izvanredni susret njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea na rubu samita. Afera s prisluškivanjem naći će se i na službenom programu samita.

Elementi totalitarizma

Doduše priopćeno je da se Merkel i Hollande "ne sastaju zbog afere oko prisluškivanja" ali da će se raspravljati i o toj temi kako bi se "dogovorile reakcije". Jasnije riječi dolaze iz Europske komisije. Predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso upozorio je na elemente "totalitarizma" prisutne u praksi nadgledanja i prisluškivanja. "Mi u Europi pravo na privatnost doživljavamo kao jedno od temeljnih prava", rekao je Barroso uoči samita. Njegova kolegica Viviane Reding je bila još izravnija. "Sad je došlo vrijeme za odlučujuće akcije, a ne za izjave. Zaštita podataka mora biti na snazi, bez obzira radilo se o elektronskoj pošti građana ili mobitelu Angele Merkel", rekla je glasnogovornica povjerenice za pravosuđe Viviane Reding. EU sada ima priliku do izbora za Europski parlament sljedeće godine usuglasiti svoja stajališta po tom pitanju, stoji dalje u priopćenju Viviane Reding.

Problem s prisluškivanjem Amerikanaca imaju očito i Francuzi. Francuski dnevnik "Le Monde" je nedavno pisao, pozivajući se na dokumente koje je javnosti predočio "zviždač" Edward Snowden, kako je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) u velikom obujmu prisluškivala francuske građane. Predvodnik socijaldemokratske grupe u Europskom parlamentu Hannes Swoboda ocijenio je uoči današnjeg samita da praksa prisluškivanja uništava povjerenje među vladama. On je preporučio da se svi ugovori koji reguliraju razmjenu podataka između EU-a i SAD-a stave na led toliko dugo dok se ne bude jamčila zaštita podataka.

Internet i izbjeglice u drugom planu

Jedna od najavljenih tema samita, ona o internetu i telekomunikaciji, koja je bila zamišljena kao tema s isključivo gospodarskog aspekta, sigurno će i u svjetlu najnovije afere oko prisluškivanja dobiti novu dimenziju. Tako bi se pored gospodarskih prednosti koje bi Europa trebala ostvariti pojačanim razvojem digitalne komunikacije raspravljati i o sigurnosti komunikacije. Slijedeći tzv. "digitalnu agendu", kako ju je nazvao predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy, Europska unija bi do 2020. mogla ostvariti dodatni gospodarski rast od 4 posto.

Kao daljnja važna tema jesenskog sastanka na vrhu navodi se politika prema izbjeglicama. U posljednje vrijeme, zbog brojnih izbjeglica koje svakodnevno gube život pokušavajući se domoći južnih granica Europske unije, izbjeglička politika je posljednjih tjedana vođena na emotivnoj razini. No pripremni dokument jesenskog samita ostaje pri starim temeljima izbjegličke politike, a to su bolja kontrola granica i ciljano useljavanje. Prijedlog talijanskog premijera Enrica Lette da se povede i rasprava o pravednijoj raspodjelo izbjeglica unutar Unije odbijena je i prije samog sastanka.