Proslava pobjede bez pobjednika

Međunarodni vrhunski političari poput američkog predsjednika Baracka Obame, britanskog premijera Davida Camerona i savezne kancelarke Angele Merkel bojkotiraju rusku vojnu paradu 9. svibnja u Moskvi. Prije toga je ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio da neće sudjelovati na komemoraciji povodom obljetnice oslobađanja koncentracijskog nacističkog logora Auschwitza u Poljskoj 27. siječnja ove godine. Putina su razljutile izjave u Poljskoj po kojima su Auschwitz oslobodile ukrajinske postrojbe, a razljutio ga je i prijedlog da bi se središnja proslava kraja Drugog svjetskog rata trebala prije održati u Londonu ili New Yorku, nego u Moskvi. U travnju je Poljska zabranila „Noćnim vukovima“ tranzit u smjeru Njemačke. Bajkeri koje bije glas da imaju dobre odnose s Putinom, vožnjom od Moskve do Berlina htjeli su podsjetiti na pobjednički marš Crvene armije. Uoči obljetnice kraja rata bilo je jako puno spornih točaka između nekadašnjih saveznika – u prvom je planu sukob oko Ukrajine.

Putinove teze

Putinu je bez sumnje bilo jasno da oni zapadni šefovi vlada, koji su kritizirali aneksiju Krima od strane Rusije, ni u kom slučaju neće doći na svečanosti u Moskvi. U neku je ruku to čak bio i njegov plan, vjeruje Kathleen Smith. "Putin koristi odsutnost zapadnih državnika kako bi širio anti-zapadno raspoloženje“, kaže Smith, profesorica sa Sveučilišta u Georgetownu. „Sjećanje na Drugi svjetski rat u Rusiji je višeslojno. Iako se svečanosti tiču pobjede a time i kraja rata, u Rusiji se prisjeća i izolacije od strane Zapada u 30-im godinama prošlog stoljeća i njemačkog kršenja Pakta o nenapadanju.“

Putin, kako kaže Smith, želi da domaća javnost shvati konflikt oko proslave Dana pobjede kao još jedan primjer ruske borbe protiv fašizma – u ovom slučaju borbu protiv ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka, kojeg Moskva naziva „ultranacionalistom“.

"Činjenica da velika većina zapadnih državnika odbija sudjelovati na svečanostima, Ruse još više motivira da Zapad, a posebice baltičke države, optuži za pružanje podrške neonacistima“, kaže Erkki Bahovski iz estonskog Centra za obrambene studije u razgovor za DW. "Nakon što se u ruskim medijima stvorio paralelni univerzum, vjerujem da rusko vodstvo jednostavno ne shvaća zbog čega se Zapad uopće žali.“

Upitno je hoće li priču o zapadnoj izdaji ruske antifašističke borbe širi slojevi ruskih žitelja „progutati“ kao vjerodostojnu. Ili će se možda kontroverza o zajedničkoj proslavi obiti Putinu o glavu.

Žrtve i junaci

Kathleen Smith vjeruje da bi manevar Kremlja uoči Dana pobjede mogao imati još jedan cilj: da rusko stanovništvo prihvati odricanja koja Moskva mora podnijeti zbog gospodarskih sankcija Zapada, koje su posljedica aneksije Krima. Načelno bi Putin primjer Drugog svjetskog rata mogao i ovako instrumentalizirati: „Odricanja i žrtve iz ratnih vremena su tijesno povezane s ruskim uspomenama. Sjećanja se ponovno priziva kao odgovor na zapadne sankcije“, kaže Smith. „Za Putina je to ekstremno korisno. Tako on može pohvaliti ruske žitelje za njihovu spremnost da bez gunđanja ograniče vlastiti konzum.“

Ali oživljavanje duhova prošlosti je rizično i za Putina. „Svečanosti bi trebale ojačati i ruski identitet. ‚Velika pobjeda‘ je jedini temelj novog ruskog identiteta, i to je središnje pitanje za Putina“, smatra Bahovski. "Neprijateljstvo naspram Zapada mogao bi biti mač s dvije oštrice. Čak i u sovjetskim udžbenicima stoji da je Sovjetski Savez bio saveznik SAD-a, Velike Britanije i Francuske. Kompletni preokret u kontekstu obljetnice kraja Drugog svjetskog rata mogao bi se pokazati kontraproduktivnim. „Ne smije se zaboraviti da su sovjetski i njemački veterani prije nekoliko godina na paradi u Moskvi zajedno obilježili Dan pobjede.“ Bahovski zaključuje: „Nenazočnost zapadnih državnika ovaj put neće ostati nezamijećena.“