Proces Karadžiću: Počinje završni pledoaje

Zastupnici optužbe u svom podnesku ističu kako dokazi koje su izveli potvrđuju da je optuženi bio najmoćnija osoba u ratnoj Republici Srpskoj, da je ta tvorevina i osnovana na njegovu inicijativu, kao i njezini organi vlasti i naoružane snage, s ciljem da počini etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini. Prema tužiteljima nasilje nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u sedam općina BiH dostiglo je razmjere genocida koji je kulminirao u osmoj općini Srebrenici, gdje je ubijeno 8.000 zarobljenih Bošnjaka. Artiljerijska i snajperska opsada Sarajeva sve četiri godine rata može samo potkrijepiti zahtjev za najtežom kaznom, stav je Tužiteljstva.

U završim riječima koje počinju ovoga ponedjeljka tim Tužiteljstva, koji predvodi Alan Tiger, obrazložit će Sudskom vijeću svoj zahtjev. Poslije tužitelja završne riječi izložit će i optuženi, koji će, kako se očekuje, tražiti oslobađajuću presudu.

Florence Hartmann: Trebalo je Karadžiću i Mladiću suditi zajedno

"Doživotni zatvor koje je tražilo Tužiteljstvo je jedina prikladna kazna za Karadžića, ali ni najteža kazna po statutu Haškog suda niti ono što će izreći tužitelji u završnim riječima neće u potpunosti zadovoljiti dugogodišnje očekivanje cjelokupne javnosti", ocjenjuje Florence Hartmann, bivša glasnogovornica glavnog tužitelja Haškog suda.

"I u zemljama bivše Jugoslavije i u Europi očekivalo se potpuno rasvjetljavanje uloge Radovana Karadžića u ostvarivanju zločinačke politike koju je on sȃm, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata i formulirao. Nenadoknadiv nedostatak je što Karadžić na optuženičku klupu nije izveden zajedno s Ratkom Mladićem. Jedino tako bi potpunije bio rasvijetljen njihov odnos i njihova zajednička uloga. Odvojeno suđenje omogućilo je Mladiću i da odbije svjedočiti na suđenju Karađiću. Još manje se na suđenju rasvijetlio odnos Karadžića i Slobodana Miloševića, a ponajmanje režima na Palama i Državne sigurnosti Srbije na čijem čelu je bio Jovica Stanišić. Na primjer, na suđenju nije predočeno o čemu su Karadžić i Stanišić razgovarali na sastanku na Palama 9. srpnja 1995., uoči samog napada na Srebrenicu i genocida koji je uslijedio."

Je li genocidna namjera postojala od 1992.?

Prema mišljenju Florence Hartmann, još jedno pitanje nametnulo je suđenje Karadžiću: je li genocidna namjera postojala od početka sukoba 1992. godine i je li ta politika dovedena do paroksizma u Srebrenici u srpnju 1995. godine? "Politički lideri rijetko kada tako jasno izraze genocidne namjere kao što je Karadžić to javno napravio uoči rata u BiH u jesen 1991. Pitanje je kako su suci takve njegove izjave povezali s dokazima predočenima na suđenju. Treba vidjeti kako će Vijeće ocijeniti takve političke izjave: kao genocidnu namjeru ili prazne fraze? Jako je važno hoće li Sudsko vijeće imati hrabrosti da prepozna genocid kao proces koji je počeo manjim intenzitetom da bi se pojačavao kad se ukaže prilika. Na sucima je da ocijene je li genocid koji se dogodio u Srebrenici samo vrhunac te politike ili je on bio višegodišnji proces koji je Karadžić najavio prije nego što će sukobi početi."

U optužnici je navedeno sedam općina u kojima su zločini imali oblik genocida. Međutim, Sudsko vijeće nije prihvatilo izvođenje dokaza za masovnu grobnicu Tomašica. "Poznata je uzdržanost haških sudaca (za ovaj predmet ne samo u Vijeću, nego uopće) da u zločinima u Podrinju i općini Prijedor, već 1992. prepoznaju početak izvršenja genocidne namjere, bez obzira što, hvala Bogu,on nije u svemu uspješno izveden", rekla je Florence Hartmann.

Da podsjetimo, Karadžić je uhićen u Beogradu u srpnju 2008. poslije 13 godina skrivanja i bijega od međunarodne pravde te sproveden u pritvor Haškog suda. Optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti i suđenje mu je počelo 26. listopada 2009. Tužitelji su završili izvođenje dokaza u svibnju 2012.godine, nakon što su izveli 195 svjedoka. Karadžić se sam branio. Između listopada 2012. i veljače 2014. izveo je 238 svjedoka u svoju obranu.

Optužnica tereti Karadžića za četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je, kako smo već naveli, genocid u Srebrenici u srpnju 1995. Drugi, najteži ratni zločini, počinjeni 1992. godine koji su u sedam bosanskohercegovačkih općina okvalificirani kao genocid. Treći je artiljerijski i snajperski teror nad građanima Sarajeva u cijelom ratu. I četvrti: uzimanje pripadnika snaga UN-a za taoce i živi štit u proljeće 1995. godine.

Karadžić tražio imunitet

Od početka sudskog postupka Karadžić je tražio obustavljanje suđenja, navodeći da je s bivšim državnim tajnikom Sjedinjenih Država Richardom Holbrookeom u srpnju 1996. sklopio sporazum o imunitetu. Po tom navodnom sporazumu, Karadžić se povukao s funkcije predsjednika Republike Srpske i iz političkog života, a Holbrooke mu je zbog toga garantirao da će biti pošteđen suđenja pred Haškim sudom. Vijeće je odbilo zahtjev optuženog za imunitetom, ali je na kraju dokaznog postupka obrane zaključilo da navodi o mogućem sporazumu s Holbrookeom mogu imati izvjesnu relevantnost za određivanje kazne.

Vijeće južnokorejskog suca O Gon Kwona odbilo je zahtjev Tužiteljstva, podnesen nakon je suđenje faktički bilo završeno, za ponovno otvaranje dokaznog postupka o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora, u kojoj je otkriveno blizu 400 žrtava. Vijeće je odbacilo taj zahtjev ocijenivši da je postupak protiv Karadžića u završnoj fazi, a da istraga o Tomašici još nije završena.

S druge strane, Vijeće je odbilo zahtjev optuženog Karadžića da svoju završnu riječ održi godinu dana poslije izvođenja zadnjeg svjedoka obrane, što je bilo krajem veljače ove godine. Vijeće je dalo prednost efikasnosti procesa pred navodima optuženog da mora, kako bi se adekvatno spremio za završnu riječ, proučiti 48.000 stranica transkripata sudskih ročišta, 11.000 dokaznih predmeta i nekoliko stotina svjedočenja. Sudsko vijeće bilo je odlučno odmah nakon završetka dokaznih postupaka prije pola godine: završne riječi bit će održane na današnji dan (29.9.) kako bi se omogućilo i da presuda bude donesena "u razumnom roku". Taj razumni rok bi trebao biti kraj ljeta ili početak jeseni iduće godine.