Do kada će trajati suđenje Karadžiću?

Zahtjev za ponovnim otvaranjem dokaznog postupka Tužiteljstvo je najavilo kako bi predočilo svjedočanstva o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora koja je otkrivena dok je trajalo suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge teške ratne zločine. Tužitelji će tražiti i da im se odobri i pobijanje niza dokaza koje je Karadžić izveo kao zastupnik vlastite obrane.

Ako četveročlano sudsko vijeće odobri te zahtjeve, onda bi dodatno izvođenje dokaza protiv Karadžića bilo završeno krajem travnja. Tužiteljstvo je procijenilo da bi završni podnesak na ovom suđenju moglo podnijeti do 17. rujna ove godine. Tužitelj Alan Tiger je naglasio da je riječ o suđenju koje je po "obujmu i složenosti praktički bez presedana" u povijesti Haškog suda. S druge strane, Karadžić je već ranije najavio da će mu biti potrebna godina dana od završetka iskaza posljednjeg svjedoka da bi pripremio svoje završne dokumente. To znači da bi definitivni podnesak mogao podnijeti tek u travnju iduće godine. Sve te zahtjeve razmotrit će četveročlano sudsko vijeće i uskoro donijeti odluke.

Za što tužilaštvo tereti Karadžića

Karadžić je uhićen u Beogradu 2008., a suđenje mu je počelo krajem 2009. godine. U svom dokaznom postupku koji je počeo u travnju 2010. i trajao dvije godine, tužitelji su ispitivanjem 196 svjedoka i unošenjem u sudske spise izjava još 142 svjedoka dokazivali da je Karadžić težio osnivanju etnički čiste srpske države. U tom cilju nasilno je protjerivao i uklanjao nesrpsko stanovništva iz velikih dijelova BiH, što je u nekim općtinama doseglo razmjere genocida, artiljerijskim i snajperskim napadima terorizirao je Sarajevo i Sarajlije, odgovoran je za genocid u Srebrenici i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga mira za taoce.

Po završetku izvođenja dokaza tužbe Pretresno vijeće korejskog suca O-Gon Kwona oslobodilo je Karadžića optužbe za genocid u sedam bosansko-herecegovačkih općtina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, ocijenivši da tužitelji nisu dokazali da su zločini koji su u njima počinjeni imali za cilj uništenje Bošnjaka i Hrvata kao etničke ili vjerske zajednice. Ovu odluku je, međutim, poništilo Žalbeno vijeće suda i točku o genocidu u sedam bosanskohercegovačkih općina vratilo u optužnicu .

Kako se branio optuženi

Karadžić, koji se brani sam, počeo je izvođenje svojih dokaza u listopadu 2012. i završio 20. veljače ove godine. Izveo je 238 svjedoka, među kojima su bili i haški osuđenici i veliki broj onih koji su mogli biti optuženi pred ovim međunarodnim sudom i koje je predsjedavajući sudac upućivao da mogu odbiti da odgovore na neka pitanja ako ocijene da ih odgovori mogu inkriminirati.

Karadžić je gotovo godinu i po dana poricao da je postojao udruženi zločinački pothvat protjerivanja Bošnjaka i bosanskih Hrvata i dokazivao da se zalagao za legalna sredstva u obrani prava srpske nacije u Bosni i Hercegovini, a da su zločini za koje ga tereti optužnica počinjeni gdje njegove ovlašćenja nisu imala nikakvu snagu. Suprotno tezama tužbe da su etničko čišćenje i masovni zločini bili posljedica politike Srpske demokratske stranke, na čijem čelu je bio, Karadžić je u svom dokaznom postupku tvrdio je da je bio legalist, a da su za zločine odgovorni nedisciplinirani i odmetnuti pojedinci, paravojne formacije i lokalne vlasti.

Što nas još čeka u procesu

Kao 239. svjedok vlastite obrane, optuženi Karadžić se trebao i sâm pojaviti pred Pretresnim vijećem, ali je na samom kraju svog dokaznog postupka odustao od tog svjedočenja za koje se predviđalo da će potrajati nekoliko sudačkih radnih dana.

U ovom procesu je ostalo još samo da se dovrši dodatno izvođenje dokaza Tužiteljstva, što bi trebalo, kako je već rečeno, zavšiti u travnju. U pripremi završnih riječi, za čije održavanje u ovom trenutku nije mogućno predvidjeti datum, zastupnici tužbe i obrane morat će imati na umu sve ono što je rečeno na 48.000 stranica stenograma sudskih zasjedanja, među kojima su iskazi blizu 600 svjedoka, i, uz to, ono što sadrži 11.000 dokaznih predmeta. Po tome, suđenje Karadžiću nadmašilo je sve procese na Haškom sudu, uključujući i one na kojima se postupak vodio protiv više optuženih, kao što je bilo u predmetu Srebrenica ili Herceg-Bosna. Koliko će dugo poslije završnih riječi zastupnika tužbe i Karadžića kao vlastitog branitelja suci vijećati dok ne donesu presudu savim je neizvjesno, ali se može sa sigurnošću reći da ona neće biti izrečena ove godine.