Od pjesnika do ratnog zločinca – Karadžić pet godina u zatvoru
21. srpnja 2013Tužilaštvo Haškog tribunala ga je još u studenom 1995. optužilo za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene nad nesrpskim stanovništvom u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, u kojem je poginulo najmanje 100.000 ljudi, a više od dva milijuna bilo prinuđeno na izbjeglištvo.
Punih jedanaest godina trajao je njegov bijeg od međunarodne pravde. Tijekom tih godina su ga "viđali" na mnogim mjestima. Neki su tvrdili da se krije po pravoslavnim samostanima, drugi da je u planinama na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Na kraju je međutim otkriven usred Beograda, prerušen u bradatog, egzotičnog doktora Dabića, "specijalista za prirodnu medicinu″, suradnika časopisa "Zdrav život" i učesnika mnogih javnih tribina.
Skidanje maske
Ta bizarna maska mu je skinuta 21. srpnja 2008. i pred licem javnosti se pojavio najtraženiji haški optuženik, koji će u pritvor Tribunala biti prebačen deset dana kasnije. Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte, svih jedanaest godina Karadžićevog bijega, potresala je i svjetsku i srbijansku javnost zahtjevima da se za njim konačno počne ozbiljno tragati, kako bi se stalo na put svakoj nekažnjivosti za ratne zločine. No ti su zahtjevi godinama dočekivani s indolencijom, istraga je ometana i širile su se glasine.
Karadžić, koji je prije rata objavio četiri zbirke poezije, se Haškom tribunalu 16. listopada 2012. godine u uvodnoj riječi na početku dokaznog postupka odbrane koju sam zastupa, predstzavio kao "psihijatar, pisac i čovjek mira". Na početku procesa u travnju 2009., kada su tužitelji počeli s izvođenjem dokaza, on je isticao da ne brani sebe nego srpski narod. U drugoj polovini suđenja, koje je u toku, naglasak je na obrani vlastite ličnosti. "Umjesto kazne, ja zaslužujem nagradu za sva dobra koja sam učinio", rekao je.
Karadžić negira i svaku odgovornost za srebrenički masakr. "Naredio sam da se civili zaštite i da se zarobljenici razmijene." To prešutno znači da njegovo naređenje nije poštivano pa da samo i isključivo Ratko Mladić snosi odgovornost za masakr. Međutim, tužitelji smatraju da je general Mladić na vojničkom polju realizirao "strateške ciljeve političkog šefa bosanskih Srba" koji su se svodili na jedno – etničko čišćenje.
Na polovini suđenja, u lipnju prošle godine, Pretresno vijeće oslobodilo je Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina (Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Foči, Ključu, Prijedoru i Sanskom Mostu), ocijenivši da su zločini snaga Republike Srpske teški, ali ne takvi da su "van razumne sumnje" počinjeni kako bi se "bosanski Muslimani i Hrvati u cijelosti ili dijelom uništili kao etnička ili vjerska grupa".
Prihvaćena žalba
Na takvu odluku tužiteljstvo Haškog tribunala se žalilo. Žalbeno vijeće je 11. lipnja prihvatilo žalbu, ocijenivši da postoje dokazi da su u sedam općina "počinjeni zločini koji predstavljaju elemente genocida". Suci su izjavili kako su dokazi tužiteljstva o tome da je Karadžić imao namjeru počiniti genocid uvjerljivi te su u optužnicu vratili i točku koju je Pretresno vijeće anuliralo.
Sada će se dakle Karadžić morati braniti i od optužbi za genocid u navedenih sedam općina, a ne samo u Srebrenici, kao i za etničko čišćenje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, teror nad Sarajevom i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.