Prisan i stran – 10 godina pape Franje

„Zadaća konklave je bila izabrati rimskog biskupa. Znate, moja subraća, kardinali, su išli skoro na kraj svijeta kako bi ga doveli…"

Rijetki su tada poznavali argentinskog biskupa koji je stajao na balkonu katedrale svetog Petra i govorio svijetu. Argentinac Jorge Mario Bergoglio, nadbiskup Buenos Airesa, nikad nije izazivao osobitu medijsku pozornost.

Mnogi su se pitali "Jorge kako?" kad je objavljeno to ime. Ali, crkveni stručnjaci su odmah znali da je tada 76-godišnji kardinal već 2005. bio u utrci za nasljednika preminuloga pape Ivana Pavla Drugog, ali je izgubio od Nijemca Josepha Ratzingera, kasnijega pape Benedikta XVI.

Deset godina kasnije još uvijek mnogi ljudi u svijetu žele znati, tko je ovaj papa, što on zastupa. On često ljudima izgleda prisan, ali u nekim stvarima ostaje stran. No, jedno je sigurno: papa Franjo je drukčiji nego njegovi prethodnici.

Program imena Franjo

Bergoglio je kao prvi papa uopće za papinsko ime odabrao Franjo, što je bila senzacija u senzaciji. Istina, pape su često hvalile osnivača franjevačkog reda Franju Asiškog (1181. ili 1182.-1226.) i njegovo radikalno siromaštvo. Ali se nikad nisu odlučili za to ime koje bi moglo biti program.

„Papa Franjo je franjevački isusovac“, izjavio je nizozemski dopisnik iz Vatikana Hendro Munstermann za Deutsche Welle. „On ima ono proročko Franje iz Assisija. On cijeni siromaštvo, jednostavnost, okoliš, međureligijski dijalog. On želi Crkvu popraviti, kao i svetac iz 13. stoljeća, jer je oštećena.“

Munstermann, koji je i sam teolog, promatra i analizira papu Franju od početka njegovog pontifikata. Siromaštvo i jednostavnost on je pokazao brojnim malim znakovima od ožujka 2013. Franjo se kretao u istrošenim, starim cipelama, nije preselio u Apostolsku palaču nego u gostinjsku kuću Vatikana. Uvijek iznova skreće pozornost na ljude s ruba društva, izbjeglice, migrante. Kad putuje vidi ga se u malom talijanskom automobilu.

Okretanje rubovima

Nasuprot tih malih gesti stoje velike riječi. Svojom enciklikom o zaštiti okoliša „Laudato si“, u kojoj 2015. zahtijeva bolje ophođenje sa svijetom i sa čovjekom, papa Franjo je izazvao pozornost diljem svijeta. To je usput bio i njegov pokušaj utjecaja na Svjetsku konferenciju o klimi, koja je ujesen 2015. zasjedala u Parizu. Mnoga od njegovih 40 putovanja u inozemstvo vodila su ga na rubove svjetske zajednice ili društava u posjećenim zemljama. Što duže je na papinskoj dužnosti to oštrije kritizira industrijske zemlje i posebno Europljane. A za vrijeme pandemije korone često je zahtijevao da se cjepivom pomogne siromašnim zemljama.

To možda nije u skladu s geopolitičkom, ali jest s crkvenom geopolitičkom promjenom. Papa Franjo nije Europljanin – i to u Katoličkoj crkvi koja je tradicionalno obilježena europskim i eurocentričnim načinom razmišljanja. „Jasno je da je papa Franjo prvi stvarno globalni papa, jedan ne-zapadni papa, koji je katoličanstvo oslobodio ideje moralističkog građanskog katolicizma srednjeg sloja, koji je još definirao što je katolicizam“, kaže povjesničar Crkve Massimo Faggioli u izjavi za DW.

Oproštaj od Europe

Ako se pogleda statistike nameće se ta misao. Prema najnovijim podacima, objavljenima početkom ožujka, u svijetu ima 1,378 milijardi katolkinja i katolika. Iz godine u godinu povećava se broj vjernika u Africi i Aziji i njihov udio u ukupnom broju katolika. U Europi taj broj stagnira. Slično izgleda i s brojem svećenika i redovnika. Različita katolička usmjerenja se djelomice međusobno udaljavaju, svjetska katolička Crkva izgleda kao mnoštvo katoličkih crkava.

Franjo je postao papa kad su Katoličku crkvu u raznim dijelovima svijeta već potresali skandali sa seksualnim zlostavljanjem. Danas je pitanje seksualnog nasilja koje su činili pripadnici Crkve doista svjetska tema. A papa Franjo se tom dramatičnom situacijom bavi odlučnije nego njegovi prethodnici. Nekima u Vatikanu on ide predaleko. Ali, on prije svega stvarima pristupa drugačije. Načelno. Papa Franjo propisuje Crkvi da razmisli o sebi samoj. I u tom smislu očekuje više dijaloga, više razgovora i toleriranja drukčijih mišljenja, nego što su vjernici bili navikli u godinama autoritarnog vođenja iz Vatikana.

Sinoda – Crkva u dijalogu

U crkvenom jeziku je pojam za tu dijalošku svijest „sinodalnost“. To znači da je Crkva na putu zajednički i uz razmjenu mišljenja. Kod njegovih prethodnika su biskupske sinode u Vatikanu bile okupljanja s unaprijed određenim odlukama. Papa Franjo želi otvorene i kontroverzne rasprave. Ali, to ne znači da će on neke poticaje pretvoriti u konkretne promjene.

Povjesničar Crkve Faggioli to pokazuje na konkretnim primjerima, na otvorenim pitanjima. „Što će se dogoditi s ulogom žena u Crkvi, sa ženama u đakonatu, ali i sa ženama u službama općenito?“ Pitanje se postavlja i za daljnje teološke i strukturne reforme, osobito u odnosu na crkveno vodstvo.

Suprotna očekivanja

„Proročansko i oprezno sumnjajuće“, kaže teolog Munstermann, „objedinjuje se u papi Franji".  Pritom on uznemiruje sve one "koji žele promjene (i koji se nadaju brzim promjenama), i one koji nasuprot tomu žele sve ostaviti po starom ili čak vratiti se u dobra stara vremena zdravog svijeta Bavarca Benedikta XVI.".

Odavno je papa Franjo jedan od najstarijih papa u povijesti Crkve. Stariji je nego Benedikt (2005.-2013.) prilikom njegove ostavke, stariji nego Ivan Pavao Drugi (1978.-2005.) kad je umro. U međuvremenu se papa Franjo često kreće u invalidskim kolicima, na putovanjima je njegov program kraći. Pa ipak stručnjaci smatraju da povodom desete godišnjice njegovog izbora ostaje pitanje, što će karakterizirati njegov pontifikat. Već danas su Katolička crkva i papinska dužnost drukčiji nego 2013. goine.

Franjo je papa koji „razmišlja u procesima", kaže Munstermann. Njegov proročanski govor pokreće procese i želi izazvati. Pritom ovaj papa koji pripada Isusovačkom redu želi te procese duhovno voditi.

Za Faggolija najveći problem ostaje „otvoreni, još uvijek neizvjesni ishod" sinodalnog procesa prema sinodalnosti. „To je najveća oklada", kaže ovaj znanstvenik. Tu se radi o dugoročnom značenju pape Franje. „A presudne će biti iduće dvije godine."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu