Poplavljeni, pa ostavljeni na cjedilu

Milijuni eura pomoći prikupljeni su na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu prošlog mjeseca, ali ni to nije bilo dovoljno kako bi se stvari pokrenule s mrtve točke. Posljednje poplave su dotukle stanovništvo u priobalnim područjima napravivši im nesagledive štete. No i pored svega toga, nema projekata na osnovu kojih bi briselski novac od donacija stigao u Bosnu i Hercegovinu.

Plan raspodjele pomoći je prije svih trebalo sačiniti Vijeće ministara BiH zbog čega je i osnovana zasebna stručna međuresorna radna grupa koja se trebala pozabaviti ovom temom. No sjednice te grupe nisu održane jer nije bilo kvoruma. Zbog toga će se ići na njeno ukidanje, kaže njen predsjedavajući Mustafa Alikadić: "S ovim prijedlogom ćemo ići prema Vijeću ministara. Nismo imali kvorum za održavanje sastanka. Pojavili su se samo predstavnici Vijeća ministara i Brčko distrikta“.

Entitetski predstavnici ne žele sudjelovati

To je slika BiH gdje su tisuće obitelji izgubile sve u poplavama u svibnju, a što je još tragičnije, neke od njih su poplave pogodile i prije nekoliko dana. Većina analitičara smatra kako su u prvom planu političke igre s obzirom da za mjesec dana počinje predizborna kampanja u kojoj će ljudske nesreće biti odlično iskorištene. Tako primjerice Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) smeta što u toj međuresornoj grupi Vijeća ministara, nema predstavnika općina i gradova.

„Nije se moglo obavijestiti te institucije da predlože svoje članove u međuresornu radnu grupu budući da još ne znamo tko će koliko dobiti, koji su kriteriji za raspodjelu tih sredstava. Ne razumijem kako da za dva i pol mjeseca nisu bili u stanju to utvrditi“, kaže Aleksandra Pandurević, poslanica SDS-a u Parlamentu BiH.

Federalna Vlada još nema projekte

Srpska strana predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) neuspjeh dogovora oko raspodjele pomoći opravdava provjerenom tezom kako se radi „o BiH, nemogućoj državi u kojoj ništa ne može uspjeti“. Na tu kartu igraju i ovaj put kada je riječ o sudjelovanju u raspodjeli sredstava na državnom nivou.

S druge strane ni federalne vlasti nisu ažurne s obzirom da se nalaze na nekoj vrsti kolektivnog godišnjeg odmora tako da milijuni koji su planirani za pomoć poplavljenima stoje neiskorišteni na računima. Podpredsjednik federalne Vlade Jerko Ivanković Lijanović kaže kako su sredstva na računu Vlade od nekoliko milijuna konvertibilnih maraka simbolična tei da bi njihova raspodjela trebala početi već u prvim radnim danima narednog tjedna. Po njegovim se riječima veći napredak može ostvariti tek sredstvima prikupljenim na donatorskoj konferenciji. „Stotine milijuna maraka čekaju kriterije za raspodjelu sredstva kojima se može nešto značajnije napraviti“, zaključuje Jerko Ivanković Lijanović.

U Republici Srpskoj, gdje su popisne komisije počele s evidencijama posljednjih šteta, tvrde da će svi poplavljeni u poplavama tijekom kolovoza biti uvršteni u tzv. svibanjski registar šteta te da će im pomoć biti dodijeljena. Žrtve poplava tijekom svibnja već dobivaju neku vrstu pomoći - riječ je o platnim karticama, kojima se može kupovati roba u vrijednosti do pet tisuća maraka, za obnovu domaćinstava. Neki kažu da to nije baš puno, drugi kažu kako je i to bolje nego ništa.

Čeka se pravi trenutak za pomoć

Semberija, Krajina, Srednja Bosna, Podrinje i mnogi drugi krajevi u BiH u kratko su vrijeme dva puta pogođeni poplavama. Štete su višemilijunske, stanovništvo moli za pomoć. No urednik poslovnog portala Capital, analitičar Siniša Vukelić, smatra kako donatorska sredstva neće biti raspoređena sada i pored svih vapaja stanovništva. On je mišljenja kako će se za to iskoristiti pravi politički moment za to: „I ove poplave se koriste za to kako bi se dobili politički poeni. Začuđujuće je da vlasti nisu dovoljno pripremljene i da ne mogu za skoro tri mjeseca izaći s projektima. Stiče se utisak kako se sa svim odugovlači zbog tajminga, kako bi se dodjela pomoći poklopila sa predizbornom kampanjom“.

Ekonomske posljedice poplava su ogromne. Kada se štetama iz svibnja, koje su iznosile oko četiri milijarde konvertibilnih maraka (dvije milijarde eura), koju su utvrdile međunarodne organizacije u suradnji s domaćim stručnjacima, dodaju i ove iz kolovoza, postavlja se pitanje kako izaći iz začaranog kruga. U neku ruku novac je odobren, oko 800 milijuna eur, na donatorskoj konferenciji, bez obzira što se većina odnosi na kredite. No problem je što nema nijednog projekta na osnovu kojeg bi se taj novac mogao iskoristiti. Procjena analitičara ali i većine javnosti je da će upravo predizborna kampanja, koja počinje narednog mjeseca, biti okidač koji će pokrenuti projekte, kako bi se dobio novac za saniranje devastirane infrastrukture.