Nove napetosti između Rusije i Ukrajine

Krim ovih dana proživljava mračne dane - i to doslovno. Poluotok je, naime, bez struje, jer su nepoznate osobe digle u zrak više stupova dalekovoda u južnoj Ukrajini. I ranije je bilo pokušaja da se to učini. Rusija sada pokušava opskrbiti Krim energijom i polaže kablove na dno Crnog mora. Stručnjaci u ruskim medijima procjenjuju da će tako u prosincu biti pokriven bar dio krimskih potreba za električnom energijom.

Prvi put otkako je Rusija anektirala Krim u ožujku 2014., oko 2,3 milijuna stanovnika tog poluotoka je posebno bolno osjetilo koliko je ovisno o Ukrajini. Opskrba strujom je jedino, ali najjače sredstvo koje Ukrajina još nije upotrebila. Već više od godinu dana na poluotok sa suhom klimom ne teče, naime, slatka voda iz Dnjepra, a ne voze ni vlakovi niti autobusi.

Iza blokade - krimski Tatari

Vlada u Kijevu je početkom tjedna zaustavila i robni promet s anektiranim Krimom. Ona je time na papiru fiksirala ono što aktivisti već mjesecima pokušavaju provesti u praksi. Takozvana "blokada" je počela u rujnu kada su aktivisti zaustavili kamione s ukrajinskom robom.

Kao pokretačka snaga ovih akcija slove krimski Tatari, proukrajinska manjina čijih oko 250.000 pripadnika živi na anektiranom Krimu. Krimski Tatari se žale na pritisak ruskih vlasti, na otmice, na ubijanje svojih sunarodnjaka. Njihovi vođe koji žive u Ukrajini ne smiju putovati na Krim koji je anektirala Rusija. Jedna grupa krimskih Tatara je u četvrtak spriječila popravku raznijetih stupova dalekovoda tražeći da njihovi aktivisti na Krimu budu pušteni na slobodu.

U Ukrajini su mišljenja o ovoj blokadi podijeljena. Jedni kažu da ju je Kijev još i ranije trebao uvesti. Oni kritiziraju ukrajinskog predsjednika Porošenka jer nije predstavio konkretan plan za vraćanje Krima u okrilje Ukrajine. Aktivisti sada zato moraju voditi neku vrstu "partizanskog rata", pišu zagovornici blokade na društvenim mrežama. Ali, kritičari upozoravaju da bi stanovnici Krima tako prije mogli okrenuti leđa Ukrajini.

Nema plina, nema zračnog prometa

Moskva je na izvanrednostanje na Krimu reagirala upadljivo suzdržano. Problemi će biti riješeni, rekao je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin. On je samo optužio ukrajinsko vodstvo da je šutke toleriralo eskalaciju situacije. Ruski ministar za energiju Aleksander Novak zaprijetio je da će odgovor na energetsku blokadu Krima biti obustava isporuka ugljena Ukrajini. Otkako su veliki dijelovi Donbasa bogatog ugljenom na istoku zemlje pod kontrolom proruskih separatista, Kijev kupuje ugljen od Moskve.

Krim bez struje nije jedini primjer za nove napetosti između Kijeva i Moskve u posljednjem tjednu studenog. Tako je Rusija u srijedu zaustavila isporuku plina Ukrajini. Razlog: Kijev nije platio unaprijed. Ukrajina pak kaže da joj trenutno nije potreban ruski plin.

Još jedan kamen spoticanja je zračni prostor. Od četvrtka ruski avioni ne smiju prelijetati Ukrajinu. Vlada u Kijevu je to obazložila "zaoštravanjem vojne i političke situacije“. Mjesec dana prije toga Ukrajina je zabranila ruskim zrakoplovnim kompanijama da prelijeću Ukrajinu. Rusija je reagirala istom zabranom za ukrajinske zrakoplove. Tako da je zračni promet između dvije zemlje potpuno prekinut.

Sporazum iz Minska u opasnosti?

Do najnovijeg zatezanja ionako napetih odnosa je došlo zbog nove eskalacije nasilja u istočnoj Ukrajini. Obustava vatre između proruskih separatista i ukrajinske vojske je dogovorena u rujnu, a u studenom se svakodnevno krši. Zato, kako upozoravaju promatrači, prijeti neuspjeh Sporazuma iz Minska koji je sklopljen uz posredovanje Zapada.

Opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju Gernot Erler smatra da je za eskalaciju napetosti na razini Kijev-Moskva kriv Kijev. "Ova eskalacija, koju je očigledno svjesno stvorio Kijev, vrlo nas zabrinjava“, rekao je ovaj socijaldemokratski političar za list Neue Osnabrücker Zeitung

Te izjave čude ukrajinskog veleposlanika u Berlinu Andrija Melnyka. On je u razgovoru za DW rekao kako Ukrajina želi da njemačka strana isto tako aktivno reagira na svakodnevna kršenja ljudskih prava na Krimu i istoku Ukrajine". "Za mnoge aktiviste i predstavike krimskih Tatara, postalo je očigledno da krimsko pitanje polako nestaje s dnevnog reda svjetske politike", rekao je ukrajinski diplomat. Ta "subjektivna bezizglednost" je, kaže, pozadina najnovijih događaja.