Krim godinu dana nakon ruske aneksije

Kad u Kerčkim vratima, morskom tjesnacu s istočne strane Krima, vlada olujno nevrijeme, trajektne veze s ruskim kopnom su ponekad danima prekinute. Na cestama nastaju kilometarski zastoji, opskrba poluotoka hranom i drugim potrepštinama više ne funkcionira.

Putin priznao ranije pripreme aneksije

Kad je prije godinu dana Rusija anektirala Krim, Kerčka vrata su postala najvažniji put opskrbe toga poluotoka. Moskva i Kijev su prekinuli druge veze. Zrakoplovi više ne slijeću, ne voze putnički vlakovi niti autobusi. Tko s Krima želi u Ukrajinu ili obrnuto ovisan je o malim prijevoznicima ili mora ići pješice. I morske veze su većinom obustavljene. Iz Ukrajine na Krim dolazi električna struja i nešto hrane.

Nedavno je ruski predsjednik u jednom dokumentarnom filmu državne televizije objavio pojedinosti u vezi s aneksijom Krima. Vladimir Putin je priznao da je već krajem veljače 2014. donio odluku o "vraćanju" nekoć ruskog poluotoka. Kao obrazloženje je šef Kremlja naveo rezultate ispitivanja javnog mnijenja prema kojima je 75 posto stanovnika Krima navodno htjelo pripadati Rusiji. Na "referendumu" 16. ožujka 2014., koji su nadzirali ruski vojnici bez oznaka kojoj vojsci pripadaju, navodno se, prema ruskim podacima, za priključenje Rusiji izjasnilo 96 posto birača. Ukrajina, Opća skupština UN-a i zapadne zemlje osudile su postupak Rusije kao kršenje međunarodnog prava.

90 posto stanovnika Krima bi navodno ponovo glasovalo "za ponovno ujedinjenje s Rusijom". Do toga rezultata je došao ruski institut za ispitivanje javnog mnijenja WZIOM u veljači 2015. To ne potvrđuju neovisni izvori. Ukrajinski stručnjaci sumnjaju da je tako velik postotak stanovništva Krima za priključenje Rusiji.

Bez Apple i možda s atomskim oružjem

Činjenica je da 2,3 milijuna stanovnika Krima žive u novoj stvarnosti. Prometne poteškoće su samo jedna stvar. Kad je Zapad uveo sankcije protiv Rusije brojna američka poduzeća su se povukla s Krima. Tamo više nema zalogajnica McDonaldsa. Dva najveća ponuđača kreditnih kartica, VISA i Mastercard, tamo više ne posluju. A zatvoriti su morali i Apple-Stores.

Najveća promjena događa se, zacijelo, na vojnom području. Rusija ubrzano pretvara Krim u vojnu utvrdu. Prema navodima ruskih državnih medija, broj ruskih vojnika na poluotoku mogao bi se povećati s trenutnih 25.000 na preko 40.000. Isporuke goriva za vojsku više su nego udvostručene. Rusija dodatno naoružava svoje trupe: tenkovima, brodovima, zrakoplovima. Nagađa se i o mogućem stacioniranju atomskih raketa. Moskva to ne isključuje.

Plaće se smanjuju…

Prošlu godinu su obilježile velike promjene. Došla je ruska valuta, ruski poslodavci i ruski zakoni. Mnogi su se zacijelo u početku radovali većim ruskim plaćama. Ali, u međuvremenu je oduševljenje splasnulo, kaže Oleg Skromnov (ime promijenjeno, op. red.) za Deutsche Welle. "Ukrajinske plaće državnih službenika su najprije udvostručene. Ali, sad su prilagođene ruskoj razini i sad stvari ne izgledaju tako dobro", žali se ovaj kompjutorski stručnjak iz Simferopola. "Moja supruga, koja radi u bolnici, sad zarađuje upola manje, iako su cijene porasle."

Oleg Skromnov sad želi prodati svoj stan u Simferopolu i odseliti u Kijev. Izolacija Krima od ukrajinskog zaleđa za njega je dovoljan razlog za selidbu.

Diskriminacija krimskih Tatara

S poteškoćama u svakodnevici moraju računati osobito oni koji su odbili uzeti ruske putovnice. 2014. se za izdavanje ruske putovnice moralo platiti 300 rubalja, sad se mora platiti 3.500 rubalja (oko 52 eura), pripovijeda Šan Sapruta, odvjetnik iz Simferopola.

Najviše se ruskom državljanstvu zacijelo protive krimski Tatari. Oni su vjerojatno najveći gubitnici aneksije. Uvijek iznova se čuje da pripadnici te manjine odjednom nestaju. Neki su pronađeni mrtvi. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muiznieks kritizirao je u jednom izvještaju takve slučajeve. Uvijek iznova se čuje da ruska policija i tajne službe zastrašuju krimske Tatare.

Većina od oko 300.000 krimskih Tatara je za vrijeme aneksije poluotoka izrazilo želju da Krim ostane dio Ukrajine. Njihove političke vođe, među ostalima i Refat Čubarov, u međuvremenu žive u Kijevu obzirom da im Rusija ne dopušta dolazak na Krim. Čubarov je predsjednik Medžlisa, Vijeća krimskih Tatara. Navodno proruski Tatari ga žele smijeniti, ali su oni još uvijek u manjini.