Ništa nije riješeno u Austriji

Praktično odmah nakon objavljivanja pobjede Alexandera van der Bellena u drugom krugu predsjedničkih izbora u Austriji 22. svibnja, poraženi kandidat desne populističke stranke Freiheitliche Partei Österreichs (FPÖ) Norbert Hofer je najavio žalbeni postupak na izborni postupak. Jer prednost van der Bellena je ispala minimalna - ravno 30.863 glasova, a i ta prednost je nastala pretežito tek nakon prebrojavanja glasovanja građana koji su na izborima željeli sudjelovati pismenim putem.

Ovog petka (1.7.) je austrijski Ustavni sud prihvatio žalbu poraženog kandidata i odlučio se na korak kakav se jedva može naći u povijesti demokratskih zemalja: poništio je drugi krug predsjedničkih izbora u Austriji. Jer suci su morali utvrditi toliko nepravilnosti i slučajeva kršenja izbornih zakona i propisa da je poništavanje bio jedini mogući ishod.

"Razmjer (propusta) me je potpuno iznenadio", kaže nam austrijski stručnjak za ustavno pravo Heinz Mayer. Ustavni sud je pozvao čitav niz svjedoka - uključujući i oba predsjednička kandidata, koji su otkrivali uvijek nove propuste koji su se činili za vrijeme izbora. Ovaj bivši sveučilišni profesor zato hvali ovako oštru odluku sudaca Ustavnog suda: "Oni su povratili povjerenje u demokraciju, jasnim stavom i nedvosmislenom odlukom."

"Neviđena šlampavost"

Naravno da je ta odluka izazvala slavlje u redovima Slobodarske stranke, makar je teško vjerovati da su se i oni radovali "povjerenju u demokraciju" nego novoj šansi da Hofer ipak postane predsjednik Austrije. Ali predsjednik sudskog vijeća Ustavnog suda Gerhart Holzinger je točno u podne objavio možda najvažniju odluku u njegovoj karijeri: čitav izborni postupak drugog kruga predsjedničkih izbora se proglašava ništavnim sve od raspisivanja tih izbora 2. svibnja. Jer Sud je utvrdio nepravilnosti u 14 od ukupno 20 izbornih okruga kojima su se suci bavili. Time je upitno 77 tisuća glasova, što je daleko više od prednosti koju je osvojio van der Bellen. Suci nisu našli dokaza da su glasovi krivotvoreni, ali razmjeri kršenja propisa su toliki da se mora posumnjati u čitav ishod.

Prije svega je problem što su u mnogim izbornim okruzima demokratski izbori postali rutina gdje se čini da se baš ne mora slijediti baš svako slovo izbornog zakona. Osobito kod pismenog glasovanja su općinski službenici koji najčešće provode postupak izbora, strahovali da će "biti posljednji" koji će javiti ishod. Propis nalaže da se pisma s glasačkim listićima moraju početi prebrojavati dan kasnije, dakle u ponedjeljak 23. svibnja u 9 sati. U nekima su se "požurili" pa su pristigla pisma prebrojali već u nedjelju navečer, negdje su poranili pa su sa prebrojavanjem počeli već u 6 sati ujutro.

Glavni problem jest - prebrojavali su općinski službenici bez nazočnosti izborne komisije koju čine predstavnici političkih stranaka, odnosno kandidata. Negdje je komisija tek "informirana" o rezultatu, negdje su komisiji "pomogli" - tako da su već u nedjelju otvorili omotnice da se komisija "ne mora mučiti" i da prebrojavanje bude brže. Da se tako krši propis o tajnosti izbora i nepristranog prebrojavanja glasova - o tome se nije previše razmišljalo. Ustavni sud je ukorio i medije koji su počeli izvještavati o ishodu izbora prije nego što su izborna mjesta uopće bila zatvorena.

Hofer ubrzo postaje 1/3 predsjednika

"Takva neviđena ignorancija voditelja izbornog postupka prema propisima je za mene nezamisliva", tvrdi profesor prava Mayer. I njegov kolega Klaus Poier sa Sveučilišta Graz priznaje kako je "frustrirajuće iskustvo" da se u tim razmjerima krše izborni zakoni. Utoliko su profesori prava suglasni u ocjeni kako je to "bolje za demokraciju nego da su suci tek rekli da su sve to samo šlampavosti", kaže Poier. Jer treba se sjetiti predsjedničkih izbora u SAD 2000. i vječitog prebrojavanja glasova birača u Floridi. Tamo je Vrhovni sud obustavio novo prebrojavanje i zapravo je čitavo predsjedništvo Georga Busha bilo u znaku pitanja, da li je zapravo pobjednik bio Al Gore. "Zato je ova odluka mnogo bolja", smatraju austrijski profesori prava.

Odluka Ustavnog suda je tako dovela Austriju u izuzetni položaj u kojem zapravo - uopće neće imati predsjednika. Mandat predsjednika Heinza Fischera istječe 8. srpnja i nema načina da se njegova služba privremeno produži. Njegove poslove nakon toga komisijski vodi trojac - i zapravo tako kandidat Slobodnjaka Hofer postaje predsjednikom barem u trećini te dužnosti. Druga dva člana su predsjednici Nacionalnog vijeća (parlamenta) Austrije, Doris Bures iz socijaldemokratske stranke i Klarheinz Kopf iz Narodnjaka.

Barem dva mjeseca...

Hofer je već objavio kako će rado prihvatiti tu dužnost i "dokazati da mogu nastupati iznad stranačkih granica." Ali je isto tako izjavio kako se "raduje novim izborima" gdje je uvjeren kako će konačno doista postati predsjednikom Austrije. Kad će ti izbori biti - to je teško reći. Načelno, to odlučuje Vlada, makar tu nisu propisani rokovi. Ali i tehnički uzevši, to neće biti tako skoro: već puko tiskanje izbornih listića i priprema za ponavljanje drugog kruga predsjedničkih izbora traje najmanje 11 tjedana. Utoliko se realno može očekivati da će se konačno biti poznat predsjednik Austrije tek koncem rujna ili početkom listopada.

I ovaj puta neće biti objavljivanja "preliminarnih ishoda": Ustavni sud je jasno upozorio medije kako će rezultat biti objavljen tek nakon prebrojavanja baš svih glasova.