Odluka o predsjedniku stiže poštom

Austrija ima novog predsjednika, ali mu još ne znamo ime – tim riječima je komentator austrijske nacionalne televizije ORF sinoć u 19 sati pozdravio gledatelje i zamolio ih da se strpe do - ponedjeljka. Tek danas, nakon što bude prebrojano i oko 740.000 dopisnih glasova, znat će se tko je pobjednik izbora i novi austrijski predsjednik. Kandidat stranke Zelenih, Alexander van der Bellen i kandidat austrijskih Slobodnjaka (FPÖ) Norbert Hofer, trenutno imaju po 50 posto glasova.

Lakša prednost za konačni rezultat daje se ipak van der Bellenu, jer birači poštom, među njima i austrijski građani s prebivalištem u inozemstvu, generalno češće biraju liberalnije političke opcije. Dodatno, broj birača poštom ovoga puta dostigao je novi rekord. Na taj način glasovalo je 740.000 ljudi, što je 14 posto od ukupno 6,4 milijuna austrijskih građana s pravom glasa. Ovi izbori ostat će zapamćeni i po izrazito velikoj izlaznosti, put do biračkog mjesta ovoga puta pronašlo je čak 72% građana s pravom glasa.

Spuštanje lopte

Nakon izborne nedjelje bez konačne odluke, oba predsjednička kandidata obratila su se javnosti i u svojim su izjavama bili znatno umjereniji u odnosu na njihove nastupe u predizbornoj kampanji. Na pitanje novinara austrijske televizije ORF kako će se, ukoliko postane predsjednik, obraćati onima u inozemstvu koji ga nazivaju desničarskim populistom, a njegovu stranku ekstremnom desnicom, kandidat Slododnjaka Norbert Hofer je rekao: „Ja jesam desničar, ali se smatran desnicom koja je bliža sredini i ja sam političar s visokom socijalnom odgovornošću. Mnogi s kojima sam razgovarao veoma brzo su konstatirali da se sa mnom može konstruktivno raspravljati i da se mogu pronalaziti rješenja, tako da mislim da će takvi stavovi relativno brzo splasnuti“, rekao je Hofer.

Alexander van der Bellen upitan je kako će, ukoliko on pobijedi, partnerima u inozemstvu objasniti činjenicu da je ipak 50 posto biračkog tijela zemlje čiji je predsjednik, podržalo ekstremnu desnicu. „Mislim da se ne može reći da su svi ti glasači desnica i desničari. Među njima je mnogo onih koji su drugačijih političkih načela, ali su nezadovoljni. Oni su nezadovoljni time što austrijska politika ne donosi rješenja i da sve stagnira, da vlada nije agilna i da se stranke ne mogu dogovoriti. Tako se nadam da će se to i dolaskom novog kancelara i novih ministara, uskoro promijeniti“, rekao je Van der Bellen.

Svi zadovoljni

Oba kandidata dodala su da su generalno i bez obzira na to kako će biti na kraju, izuzetno zadovoljni postignutim rezultatom. U taboru Slobodnjaka naveli su tako da je njihov uspjeh utoliko veći, jer za protivnika nisu imali samo Van der Belena, već i sve one socijaldemokrate i konzervativne političare koji su u javnim nastupima pred drugi izbora preferirali kandidata stranke Zelenih. Van der Bellen naveo je opet da nikada do sada nije doživio toliku zainteresiranost za izbore, te toliko privatnih inicijativa koje su ga podržale. Također je, rekao je on, malo tko vjerovao da će uspjeti dostići Hofera, koji je nakon prvog kruga izbora imao gotovo 15 posto glasova više. U prvom krugu Hofer je dobio 35% glasova, Van der Belen samo 21%.

Teme i biračko tijelo

Što se tiče tema s kojima su ušli u predizbornu kampanju, Slobodnjaci su se koncentrirali na izbjeglice, sigurnost, te izravnu demokraciju i austrijski suverenitet, dok je Van der Bellen potencirao svoj pro-europski stav, kao i to da se problemi koji čekaju Europu i Austriju mogu riješiti samo zajednički i u europskom kontekstu.

Biračko tijelo na selu na te teme je reagiralo potpuno drugačije nego birači u gradovima. Na selu je većinu dobio slobodnjak Hofer, dok je kandidat Zelenih znatno više glasova imao u gradovima. Hofer je također više glasova dobio od birača s nižim obrazovanjem, za njega je glasalo 62% birača bez mature i samo 24% s maturom, dok je za Van der Bellena bilo 76% glasača s maturom i visokim obrazovanjem, a 38 posto bez. Gledano po spolu, za Van den Bellena su većinski glasale žene, njih 60%, a isto toliko muškaraca, podržalo je Hofera.

Podijeljena zemlja

Kako dva politička tabora koja su se na ovim predsjedničkim izborima susrela imaju potpuno oprečne stavove i načela, a kako su dobili podjednak broj glasova, mnogi analitičari zaključili su da Austrija, politički gledano, nikada do sada nije bila tako podijeljena. Tako se u brojim komentarima navodi da je prvi zadatak novog predsjednika, baš kao i novog kancelara, da te tabore što prije ujedini, ili da ih barem dovede u poziciju da jedni s drugim civilizirano komuniciraju, odnosno da budu u stanju da donose konstruktivne odluke i rešenja za dobrobit čitave zemlje.