Nijemci strahuju za egzistenciju
5. siječnja 2010
Broj nezaposlenih bi u Njemačkoj zbog gospodarske krize bio daleko veći, da njemački poduzetnici otkaze nisu, barem djelomično, zamijenili uvođenjem skraćenog radnog vremena. Riječ je o programu u kojem je poslodavac isplaćivao stvarno odrađene sate, dok je razliku u odnosu na dosadašnju plaću zaposlenima nadoknađivala država. No, vlada je ovakve programe počela gasiti. Bila je to privremena metoda kojom su poduzetnici mogli premostiti dvije najteže krizne godine.
Otkaz je za Nijemce najveća noćna mora
Krizu je, zahvaljujući vladinom programu, premostila i Ina Huber, koja već trideset godina radi kao prodavačica. Tri mlađe kolegice dobile se prošle godine otkaz, a Ini je ponuđen ugovor na pola radnog vremena. Ina Huber kaže: "Žao mi je što su moje kolegice dobile otkaz, jer smo godinama radile zajedno, ali moram priznati da sam sretna što sam ostala na svom radnom mjestu, pa makar i na pola radnog vremena. Situacija na tržištu rada i u Zavodu za zapošljavanje nije nimalo sjajna.“
Međutim, novca za posebne programe više nema, jer državni dug iznosi nekoliko desetaka milijardi eura. Njemačka je trenutno zadužena s 1.200 eura po glavi stanovnika, a zaduženja i dalje rastu. Nijemci sve više strahuju za svoju egzistenciju.
Prognoza bolja nego što ljudi misle!
U njemačkom Institutu za budućnost i rad smatraju da prognoze i nisu toliko crne. Broj nezaposlenih u sljedećem razdoblju ne bi trebao biti veći od četiri milijuna, smatra suradnik Instituta Hilmer Schneider i objašnjava: "U svibnju smo imali milijun i pol mjesta sa skraćenim radnim vremenom. U međuvremenu ih imamo jedan milijun. Dakle, pola milijuna takvih radnih mjesta je ukinuto, ali broj nezaposlenih nije značajno porastao. Zato i postoji nada da se ovakav trend ni u ovoj godini neće mnogo promijeniti, iako će mjesta sa skraćenim radnim vremenom tijekom ove godine biti postepeno ukinuta.“
Njemačko tržište rada tijekom prošle godine nije znatnije ugrozio ni pad gospodarskog rasta. Naime, zbog pada od pet posto bez posla je ostalo tek 200.000 zaposlenih, komentiraju u njemačkom Institutu za budućnost i posao.
Autor: Selma Filipović
Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm