Eurozona polako izlazi iz krize, ali…
17. studenoga 2009
Ono što se još nije dogodilo, to se još može dogoditi, reakcije su analitičara koji prate zbivanja u eurozoni te posebice vijest da je bruto iznos domaćih proizvoda u eurozoni u trećem kvartalu porastao za 0,4 posto. Time je rast bio znatno manji nego što se prognoziralo, pa stručnjaci očekuju da će se pravi rast dogoditi tek u posljenjem kvartalu ove godine.
Bilo je nekoliko indikatora da će doći do znatno većeg rasta GDP-a. Jedan pokazatelj je podatak da je u najvećoj ekonomiji u eurozoni – Njemačkoj došlo do porasta industrijskih narudžbi za 8,9 posto što je njemački rekord. Pozitivne posljedice takvog rasta osjetit će se tek u četvrtom tromjesečju, ističu ekonomski stručnjaci.
Njemačka – dobri rezultati, čak rekordi, ali…
Pa ipak, unatoč dobrim vijestima za posljednji kvartal u 2009.godini, oporavak će trajati vrlo kartko, pribojavaju se ekonomisti Unicredita koji istodobno upozoravaju da će sa završetkom stimulativnih državnih programa doći do prekida oporavka. Skladišta će ponovno biti puna, ali ne treba očekivati impulse od privatne potražnje, glasi porazna prosudba analitičara.
Potrošnja će u eurozoni u 2010.godini tek u drugoj polovici 2010.godine porasti, zbog trenutnog gubitka radnih mjesta.
Ekonomisti nisu euroforični čak niti kad je riječ o Njemačkoj koja trenutno bilježi visoki rast. "U najboljem slučaju možemo se nadati krhkoj dinamici oporavka", stoji u izvješću ekonomskih stručnjaka. Njemačko gospodarstvo 2010.godine ostvarit će rast od 1,6 posto, a eurozona 0,7 posto.
Španjolska – jedina od velikih članica još u recesiji
Da se u eurolandu može očekivati tek vrlo suzdržani gospodarski razvoj ovisi o različitim čimbenicima: Tu je prije svega sve lošije stanje na tržištu rada, zatim još uvijek neobavljeni posao oko "pospremanja bilanca" financijskih institucija i na koncu tu su još uvijek dimni efekti koji su posljedica događanja na tržištima nekretnina. Možda je najbolji primjer Španjolska – koja se kao jedina među velikim članicama eurozone još uvijek nalazi u recesiji.
Da se Španjolci nalaze na začelju zemalja zapadne Europe, ekomonisti objašnjavaju velikim urušavanje tržišta nekretnina. "Zbog toga španjolskom tržištu predstoji još dugo razdoblje prilagodbe i oporavka", pišu ekonomisti iz agencije Standard & Poor’s. Zbog prevelike ponude, stanogradnja je kao noseća grana gospodarskog rasta – praktično potpuno obustavljena. Zbog toga Španjolska ima visoku stopu nezaposlenosti, čak 18 posto, a to znači i smanjenje domaća potražnje i potrošnje.
Francuska – pad potražnje paralizira gospodarstvo
Domaća potražnja postustaje i u Francuskoj, a upravo je taj segment bio noseći stup francuskog gospodarstva. Došlo je do snažnog pada potrošnje, a ekonomisti ne očekuju brzi oporavak. Osim toga industrija posjeduje prevelike kapacitete pa se pozitivni impulsi ne očekuju niti od ulaganja. Osim toga visoka stopa nezaposlenosti kočnica je za potrošnju i u Francuskoj. Ekonomisti banke BNP Paribas smatraju da "nedostatak perspektiva za pojačanu domaću potražnju paralizira gospodarstvo i predstavlja kočnicu za mogućnosti ubrzavanja ekonomskog rasta".
Za ubrzani gospodarski rast u posljednjem kvartalu pak govori u prilog da će Francuska smanjiti svoju premiju za stare automobile, pa je za očekivati da će Francuzi još ove godine požuriti s kupnjom novih vozila. U trećem kvartalu francuski GDP je porastao za 0,3 posto, što je znatno manje od prognoziranih 0,7 posto.
Italija bilježi pad proizvodnje od pet posto
Za razliku od Njemačke i Francuske Italija je zabilježila nakon pet negativnih prvi kvartal s rastom od 0,6 posto. "Podaci iz Italije mogu se ocijeniti s opravdanim optimizmom", izjavio je Fabio Pammolli, direktor instituta za istraživanja Cerm. Scenarij ipak ostaje nesiguran, upozorava Pammolli i ukazuje na najnovije podatke o industrijskoj proizvodnju u Italiji. U rujnu je došlo do pada proizvodnje za pet posto, dok je eurozona u istom razdoblju zabilježila lagani plus.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: N.Kreizer