Nijemci razoružavaju Libiju

Muškarci u odjeći paramilitarnih grupa sa automatskim puškama i civilnim terenskim automobilima na koja su montirane različite vrste mitraljeza su i dalje prisutni u Libiji. I to dvije godine nakon revolucije. Oni su jasan znak da je vlast u ovoj zemlji u rukama mnogih i te da svi oni i kontroliraju oružje.

Nitko ne zna koliko točno u Libiji ima pušaka, topova, raketa i mina. Ono što se zna je da se nakon svrgavanja sa vlasti Muamera Gadafija, broj naoružanja povećao i izmakao državnoj kontroli. Veliki broj različitog oružja krijumčarskim putevima alžirskih islamista završava u rukama pobunjenika u Maliju ili Siriji. Gadafijev arsenal još dugo neće biti istrošen.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova raznim projektima pomaže kako oružje ne bi završilo u pogrešnim rukama. Raznim vrstama pomoći, među kojima je i novčana, Njemačka novoj libijskoj vladi pomaže pri ponovnom uspostavljanju kontrole nad spremištima oružja i municije. „Zemlji u postkonfliktnoj situaciji pokušavamo pomoći i spriječiti kako nove količine oružja ne bi dospjele u susjedne zemlje“, kaže Rolf Nikel, opunomoćenik njemačke vlade za razoružanje koji još u proljeće 2011. godine boravio u Libiji.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova također izdvaja novčanu pomoć humanitarnim organizacijama koje su se specijalizirale na uništavanje oružja i municije. Jedna od organizacija koja dobiva pomoć je zaklada „Sankt Barbara“ iz Münstera i koja je osnovana 1995. godine. Ekipe ove Zaklade u Libiji uništavaju minska polja, neeksplodirana ubojna sredstva, ali i bombe koje su koristile trupe NATO-a protiv snaga vjernih Muameru Gadafiju.

Predsjednik ove Zaklade, Klaus Köhler kaže da je zabrinut zbog velikog broja skladišta oružja u Libiji. „Mislim da ima oko 440 skladišta“, kaže. On procjenjuje da se u jednom skladištu nalazi 3.000 raketa dometa od 70 do 230 kilometara. On upozorava da se takvo oružje prodaje u inozemstvo, primjerice, u Siriju. “U Libiji neće nitko izdvojiti novac za uništavanje nečega na čemu u inozemstvu može zaraditi velika sredstva”, kaže on.

Jaka milicije – slaba libijska vlada

Libijski novinar Essam Zuber kaže da je krijumčaranje oružja osjetljivo pitanje za vladu njegove zemlje. On kaže da jaka milicije i napušteno oružje straše investitore što usporava razvoj Libije. Bez obzira na sve, vlada još uvijek nema program kojim bi riješila ovaj problem. Zuber navodi da vlada nikada nije pokušala otkupiti oružje.

Strah od raketa za protuzračnu obranu

Neke vrste oružja nisu samo prijetnja Libiji. Posebnu zabrinutost predstavljaju rakete za protuzračnu obranu koje se ispaljuju s ramena. „One predstavljaju opasnost za civilni zračni saobraćaj i moramo se pobrinuti za njihovo uništenje“, kaže opunomoćenik njemačke vlade za razoružanje. Libijski novinar Zuber kaže da Libijci ne znaju za ovakvu vrstu njemačke pomoći. On želi da se u javnosti više govori o tome kako bi stanovništvu bilo jasno da njemački stručnjaci pomažu libijskom narodu u razoružanju i uklanjanju mina.

Predsjednik zaklade „Sankt Barbara“ Klaus Köhler i dalje želi pomagati i još uvijek vidi mnogo potencijala za njemački angažman u Libiji. On želi pokrenuti dugoročno financiranje projekata. Konkretan primjer je slijedeći: prije nekoliko mjeseci je otkriveno skladište oružja u kojem se nalazi pet milijuna protupješadijskih mina. To znači 2.200 tona eksploziva. „To treba uništiti na licu mjesta. Međutim, to bi nanijelo veliku štetu okolišu u zemlji koja ionako ima velika pustinjska prostranstva“, kaže Köhler. On predlaže reciklažu takvog oružja. „Iz oružja bi se mogao izdvojiti eksploziv, preraditi i od njega napraviti eksploziv koji bi se mogao koristiti u naftnoj industriji ili u izgradnji puteva“, kaže Köhler.