Mosul: obnova za budućnost

U srpnju 2017. godine irački premijer Haider al-Abadi objavio je da su vladine postrojbe vratile kontrolu nad Mosulom. Bitka za ovaj irački grad na sjeveru zemlje, koji je okupirala paravojska džihadističke organizacije "Islamska država" (IS), trajala je devet mjeseci. Potrebni su bili zajednički napori iračke vojske, američkih trupa, zračnih snaga međunarodne koalicije protiv IS-a, kurdskih grupa Pešmerga i drugih kako bi se teroristi istjerali iz dobro utvrđenog grada.

Borba za Mosul imala je poseban značaj i zbog svoje simbolike. U lipnju 2014. godine je tadašnji lider IS-a Abu Bakr al-Baghadi upravo u ovom gradu proglasio „Islamski kalifat". Stanovnici Mosula i okolice osjetili su surovost i brutalnost strahovlade IS-a. Stotine mladića koji se nisu željeli pridružiti ovoj terorističkoj organizaciji su pogubljeni, a ljudi iz okolice grada su prije početka iračke ofanzive privođeni i korišteni kao živi štit. Prema izvještaju UN-a, ta je sudbina zadesila oko 5.000 obitelji. IS je želio izbrisati i kulturno pamćenje. Zato su njegovi pripadnici sustavno uništavali kulturnu baštinu za vrijeme okupacije. Razbijali su oltare i crkvene skulpture, otvarali kripte (kamene grobnice) i trgali križeve s krovova crkava. Skidali su zvonike i uništavali kupole nad oltarima. A palili su i cijele crkve, dizali u zrak šijitske džamije i sufijska svetišta. Pokušali su izbrisati i antičko nasljeđe grada.

IS želio izbrisati kulturno pamćenje

Ono malo što su IS-teroristi poštedjeli, bilo je uništeno tokom ponovnog zauzimanja grada. „IS je želio izbrisati kulturno pamćenje sjevernog Iraka", kaže arheolog Richard R. Zettler sa Sveučilišta Pennsylvania u intervjuu za DW. On je na čelu "Programa za stabilizaciju kulturnog naslijeđa Iraka" ("Iraq Heritage Stabilization Program") odnosno obnove starih i povijesnih dijelova grada koju sponzorira zaklada Gerda Henkel u suradnji s iračkom vladom i grupama civilnog društva.

Za lokalno stanovništvo to je važan zadatak: "Ljudi u Mosulu i okolnim gradovima imaju duboku vezu s prošlošću", ističe Zettler. Grad Niniva, jedan od najvažnijih gradova drevnog Asirskog carstva, nalazio se na području današnjeg Mosula. "Narod Mosula vrlo je ponosan na svoje podrijetlo od asirskih kraljeva, koji su vladali velikim dijelom Bliskog istoka u prvom mileniju prije nove ere. Ali IS je poduzeo sve da uništi ostatke antičke prošlosti ove regije." IS nije samo ostavio uništene spomenike kulture, već je oštetio i društveno tkivo. Pritisak terorista na etničke i vjerske manjine pojačao je ionako napete odnose između pojedinih skupina stanovništva u gradu, kaže politologinja Irene Costantini koja predaje na sveučilištu u Bologni i koja, uz podršku zaklade Gerda Henkel, istražuje sociološke i političke aspekte obnove Mosula. Pripadnici manjina osnovali su svoje oružane grupe i udružili se. To je bila reakcija na teror IS-a. "Ali umjesto da budu čimbenik sigurnosti, stanovništvo ih doživljava kao dodatni faktor nesigurnosti", kaže Costantini za DW.

Novi identitet

Sada te različite etničke skupine trebaju prijelazno pravosuđe i program nacionalnog pomirenja. "Ali to su dugoročni procesi koji se oslanjaju na kontinuiranu posvećenost lokalnih i nacionalnih kreatora politike", kaže Constantini. Temeljni zadatak je rekonstrukcija uništenih ili oštećenih objekata kulturne baštine. Svrha toga je vratiti ljudima dio identiteta. Zajednička obnova također može pomoći u zbližavanju vjerskih zajednica i stvaranju svijesti o dobu okupacije koju su zajednički pretrpjeli. To bi mogao biti jedan od preduvjeta za uspostavljanje budućeg zajedništva, možda čak i novog identiteta.

Obnova politici više nije važna

Mnoge građevine se mogu obnoviti, kaže Zettler. "U samom Mosulu moguće je obnoviti džamije, crkve, svetišta, povijesne kuće, kapije na tvrđavi i još mnogo toga." Međutim, obnova crkava u starom gradu vjerojatno će imati više simbolički nego praktični značaj. "Samo će se mali broj prognanih kršćana vratiti u grad", rekao je Zettler. No ideja obnove ponovno se našla na dnevnom redu političara, kaže Costantini. Sredstva nisu dovoljna za obnovu cijelog područja koje je nekoć zauzimao IS. Procjenjuju se na oko 88 milijardi dolara (gotovo 72 milijarde eura). Pored toga, zemlja se suočava s novim izazovima – krizom vlade, pandemijom korone i gospodarskom krizom. Politolog Costantini kaže da je projekat zbog toga izgubio na važnosti.

Angažman lokalnog stanovništva

Unatoč svim nedaćama, najveći angažman dolazi od lokalnog stanovništva. "Suradnja sa stanovnicima Mosula i okolnih gradova je sjajna", kaže Zettler sa Sveučilišta Pennsylvania. Situacija nije laka za ljude jer u uništenom gradu i dalje nedostaje stambenih i javnih objekata.

"Pa ipak, ljudi su entuzijasti kada se radi o obnovi njihovog povijesnog i kulturnog nasljeđa", kaže Zettler. "Oni to smatraju presudnim za svoju budućnost i sretni su zbog radnih mjesta koja nude radovi na obnovi i restauriranju srušenih spomenika kulture. Na terenu imamo brojne i jake lokalne partnere. Bez njih bismo se teško mogli prihvatiti ovoga posla."