Liječnika nikad više, ali i dalje nedostaju

Mladi liječnici danas žele živjeti urbano, u sklopu nekog tima i bez previše stresa. Takav stav prema ima posljedice: u Njemačkoj istina nikada nije bilo toliko liječnika kao danas, no manjka ih tamo gdje nije atraktivno: u privatnim praksama na selu.

Usprkos porastu broja liječnika od 2,5 posto u odnosu na prošlu godinu, šef Savezne liječničke komore Frank Ulrich Montgomery, i dalje govori o „nedostatku liječnika“ u mnogim regijama Njemačke. Prema navodima Komore, u narednih pet do deset godina, Njemačkoj će biti potrebno 20 posto više liječnika nego sada. I u pojedinim saveznim pokrajinama liječničke komore zvone na uzbunu. Tako se navodi podatak da bi u dogledno vrijeme u Bavarskoj svaka četvrta privatna ordinacija opće prakse mogla ostati prazna.

"Istina, to zvuči pomalo paradoksno“, kaže Max Kaplan, zamjenik predsjednika Savezne liječničke komore. „Jer, već godinama, se broj kolega povećava. S druge strane je opskrba medicinskim uslugama sve teža.“

Brojni razlozi za manjak

Za taj gospodarski paradoks postoje mnogi razlozi. Jedan je demografski faktor. Jer nisu samo liječnici sve stariji, nego i pacijenti. "Stariji pacijenti imaju više kroničnih oboljenja, tako da im je potrebna intenzivnija medicinska njega“, naglašava Kaplan.

Problem predstavlja i neravnomjerna raspodjela. Dok se u velikim metropolama kao što su München, Köln, Hamburg i Berlin otvara sve više ordinacija, u nekim ruralnim područjima ih više uopće nema.

Posebno su pogođene istočne njemačke savezne pokrajine. Tako na primjer stanovnici Finsterwaldea i Elsterwerda – malih gradova u saveznoj pokrajini Brandenburg, sa 16 odnosno devet tisuća stanovnika, već godinama nemaju okulista. Na sjeveroistoku Brandenburga, u regiji Prignitz u međuvremenu radi samo jedan dermatolog. Neravnomjerna raspodjela vlada i unutar samih gradova. Za većinu liječnika su primamljive bogatije gradske četvrti, siromašnije u pravilu izbjegavaju.

Liječnici sve zahtjevniji

Ono što se u posljednjih nekoliko godina jako promijenilo je i stav liječnika prema poslu. Mladi medicinari više nisu spremni raditi toliki broj prekovremenih sati. "Mlada generacija ima određene zahtjeve kada je riječ o balansu između privatnog i poslovnog života“, kaže Kaplan.

Posljedica toga je da sve više liječnika rade skraćeno radno vrijeme i radije stupaju u poslovni odnos nego da se sami osamostale. To im ne osigurava samo manje radnih sati, već i više sigurnosti. Na taj način više ne ulaze u financijski rizik kao kada bi sami otvorili ordinaciju.

Uz to, za sve manji broj mladih liječnik posao liječnika opće medicine nije više dovoljno atraktivan, jer podrazumijeva dugo radno vrijeme, kućne posjete i malo mogućnosti za timski rad.

Bolnice traže liječnike

Trenutno je u njemačkim bolnicama 2.500 upražnjenih liječničkih radnih mjesta. Stoga su mnoge od njih primorane zaposliti medicinare iz inozemstvu. Dosta njih međutim ne govori dobro njemački jezik.

S druge strane, mnogi mladi Nijemci na studij medicine odlaze u istočnu Europu, u zemlje poput Bugarske ili Rumunjske. U njima im se pruža posljednja prilika da ispune svoj san o studiranju medicine, jer na tamošnjim fakultetima nije ograničen broj brucoša koji žele studirati medicinu kao što je to slučaj u Njemačkoj.