Koliko će Njemačku koštati nova sigurnosna politika?
15. studenoga 2014Početkom godine su se njemački predsjednik Joachim Gauck, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i ministriva obrane Ursula von der Leyen pobrinuli za dizanje medijske prašine. "Njemačka mora preuzeti više odgovornosti u otklanjanju kriza na svjetskoj političkoj sceni, a u slučaju nužde i upotrebom oružja", istakli su oni. Još tada je bilo jasno da to nije besplatno. Nove misije Bundeswehra u inozemstvu i jači angažman BND-a, njemačke obavještajne službe, podrazumijevaju i trošenje novca.
Mjesecima kasnije, nakon ove najave promjene kursa njemačke vanjske politike, postalo je jasno da će to biti još skuplje nego što se očekivalo - sukobi u Ukrajini, rat protiv terorista "Islamske države", nedostaci opreme njemačkih borbenih snaga i atraktivni program s kojim von der Leyen želi učiniti Bundeswehr jačim konkurentom na tržištu rada. Obrambeno politička budućnost Njemačke će na taj način još više opteretiti državni budžet. Toga je svjesna i SPD-ova stručnjakinja za budžet Karin Evers-Meyer: "Moja prognoza, kao i svih drugih stručnjaka, je da budžet obrane mora porasti. Ako želimo ispuniti svoje obveze koje smo preuzeli i bez znanja o tome što želimo u budućnosti, proračun mora porasti."
Budžet Bundeswehra ostaje nepromijenjen
Proteklog tjedna je održana takozvana sjednica čišćenja saveznog budžeta za 2015. Zastupnici su, između ostalog, još jednom raspravljali o drugoj po veličini stavci budžeta, a riječ je o budžetu za obranu. Rezultat je, usprkos dodatnim opterećenjim u slijedećoj godini, ostao na tome da se za Bundeswehr ponovo izdvoji 32,3 millijarde eura.
Međutim, zahvaljujući slučajnosti, ministrica von der Leyen nije morala tražiti povećanje budžeta. Zbog poteškoća u isporuci prilikom različitih projekata naoružavanja, u planiranju budžeta za 2015. je ostalo još slobodnog novca, pojašnjava stručnjak za budžet Bartholomäus Kalb iz CDU-a: "Poznate su vam poteškoće koje smo imali kod Pume, malog oklopnog vozila. Imamo kašnjenja s isporukom cisterni i s helikopterima. I to sve naravno utječe na budžet. Mi ne možemo platiti račune za materijale i opremu koje još nemamo."
U predstojećem budžetu za obranu će se osjetiti ta opterećenja. Tu će se naći i dodatne stavke, a koje će izazvati neizbježno srednjoročno povećanje budžeta, smatra Kalb: "Mi, osim tih velikih sustava, imamo i zagušenje u segmentu takozvanog održavanja opreme i sredstava, gdje se upravo i sada povećavaju naši troškovi, a potom će uslijediti određeni odljev novca za to."
I BND treba novac
Budžet za obranu nije jedina stavka koja treba biti veća glede nove njemačke vanjske politike. Stoga će, prije nego što Bundeswehr bude poslan u inozemstvo vlada znati koliko može biti opasan neki zadatak. I tu se u igri pojavljuje obavještajna služba (BND), koja će onima koji donose odluke proslijediti važne informacije o kriznim područjima.
Određene javne subvencije za BND su između 2008. i 2014. povećane za 28 posto. U slijedećoj godini bi trebale ponovo porasti i to na 615 milijuna eura. U usporedbi s budžetom Bundeswehra i njegove 32,3 milijarde eura to izgleda ekstremno malo. Ali, BND ne otkriva sva svoja sredstva i odakle ona dolaze.
Prikriveni financijski izvori BND-a
Stručnjak za rad obavještajne službe Erich Schmidt-Eenboom pojašnjava odakle dolazi novac za financiranje BND-a: "Na prvom mjestu je tradicionalno Savezno ministarstvo obrane. U prvom redu se to radi plaćanjem vojnika koji rade za obavještajnu službu, a trenutno bi trebalo biti oko 800 takvih radnih mjesta. Potom se to radi i tako što se sredstvima Bundeswehra financira rad tehničkih ustanova BND-a." Kada je riječ o satelitskim izviđanjima i tu Bundeswehr nosi najveći teret. "Uglavnom BND određuje gdje će se angažirati špijunski sateliti", kaže Schmidt-Eenboom.
Jedan dio svojih izdataka BND prebacuje i na njemačke borbene snage. To je još jedan argument za rast budžeta za obranu. Inače je Bundeswehr i jedan od glavnih dobitnika od informacija koje šalju obavještajne službe. Bivši predsjednik BND-a Hans Georg Wieck je u osnovi potvrdio da BND iz drugih izvora dobiva novac, ali zbog povjerljivosti informacija nije htio reći ništa određeno.
Wieck je, kao i Schmidt-Eenboom, uvjeren kako će BND u budućnosti trebati više novca kako bi informirao saveznu vladu o sve većim krizama. "Vrijeme u kojem se moglo živjeti od mirnih dividendi, a koje je nastupilo po okončanju Hladnog rata, je prošlo", kaže Wieck. "Danas se novi rizici ne pojavljuju samo na Krimu i u istočnoj Ukrajini, već prije svega na Bliskom istoku. Islamska država je takoreći inkarnacija prijetnje za cijelo to područje i to će voditi k tome da se sredstva za rad tajne službe povećaju", zaključuje on.