Izborni maraton u znaku ekonomskih pitanja

Europsku integracije Srbije tijekom predizborne kampanje nije tematizirao nijedan predsjednički kandidat. "Raspoloženje u narodu je diktiralo izbor predizbornih tema, a narod najviše zanimaju ekonomske teme", kaže Aleksandra Joksimović, predsjednica Srpskog centra za vanjsku politiku.

Otkako je u ožujku ove godine Srbija dobila status zemlje kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju, ta je tema "postala prevaziđena i potpuno nezanimljiva za predizbornu kampanju".

Stratešku orijentaciju Srbije (unutar EU-a) pod znak pitanja ne dovode dva najizglednija predsjednička kandidata. I donedavni državni šef Boris Tadić (Demokratska stranka, DS) i njegov izazivač Tomislav Nikolić iz oporbene Srpske napredne stranke (SNS) žele odvesti Srbiju u EU. Njihove će stranke (kako se predviđa) biti i dvije najjače snage u novom sastavu parlamenta u Beogradu.

Samo se nekoliko stranaka pokušalo diferencirati od ostatka scene svojim zahtjevima da se Srbija odupre proklamiranom ulasku u Uniju. Između ostalih, to vrijedi za Demokratsku stranku Srbije (DSS) bivšeg premijera Vojislava Koštunice. Na predsjedničkim izborima Koštunica nema nikakvih šansi. Sve ankete upućuju na dvoboj između Tadića i Nikolića.

Kosovo se - ignoriralo

Boris Tadić je proeuropski orijentiran i njegova Demokratska stranka je još od vremena ubijenog bivšeg stranačkog šefa i premijera Srbije Zorana Đinđića (2001.-2003.) na glasu kao socijalno-liberalna i moderna. Nikolić je SNS utemeljio 2008., nakon što se odvojio od Srpske radikalne stranke (SRS) ultranacionaliste i haškog optuženika Vojislava Šešelja. Danas se Nikolića smatra umjerenim, proeuropskim nacionalistom.

Osim Europske unije, tijekom predizborne kampanje nije se spominjala ni još jedna druga tema: spor oko Kosova. Srbija i dalje odbija priznati neovisnost svoje bivše pokrajine. Oko tog su stava više-manje sve stranke u Srbiji jedinstvene. Jedino se Liberalno-demokratska partija (LDP) (koja bi na izborima mogla osvojiti nešto više od pet posto glasova i ući u parlament) zalaže za priznanje neovisnog Kosova.

Kosovski Srbi koji posjeduju putovnicu Republike Srbije smiju sudjelovati na izborima - i na predsjedničkim i na parlamentarnim. Njihovo će glasovanje organizirati Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, na to je pristala i (albanska) vlada u Prištinu.

Beogradski politički stručnjak Dušan Janjić naglašava da je mogućnost glasovanja Srba s Kosova vladu Srbije dovelo u nezgodnu situaciju: "I kosovska vlada i oporba u Srbiji taj korak tumače kao puno priznanje neovisnosti Kosova, a tamošnju se srpsku zajednicu smatra dijasporom.

"Zabrinjavajuća je odluka kosovskih Srba da komunalne izbore organiziraju u vlastitoj "režiji" - kao da su oni još uvijek građani srpske pokrajine. Vlada u Beogradu pokušala ih je odvratiti od te ideje. Za Prištinu je to naime "provokacija koju se ne želi prihvatiti". Zbog očekivanih trzavica na dan izbora, Njemačka i Austrija su na sjever Kosva (na kojem većinu čine Srbi) poslali dodatne vojnike.

Ekonomske teme

Bez obzira na nervozu uoči glasovanja, središnje teme o kojima se odlučuje na izborima su nezaposlenost, gospodarska kriza i korupcija. Gotovo 25 posto Srba je bez radnog mjesta, stopa inflacije u proteklih 12 mjeseci iznosila je 11 posto. Nezaposlenost i inflacija su nakon posljednjih izbora 2008. toliko naglo porasli da sva aktualna predizborna obećanja u ušima građana zvuče poput izlizanih parola. Među strankama gotovo da nema nikakvih razlika u obećanjima.

Moguće je da upravo mlađi birači zbog zasićenosti takvom politikom uopće ne izađu na birališta. Od toga bi mogao profitirati Tomislav Nikolić, koji je bio u blagoj prednosti uoči samih izbora. Konačna odluka će ipak pasti u drugom krugu: između Nikolića i Tadića. Europska unija očekuje fer i poštene izbore.

"Nadamo se novom političkom vodstvu i vladi koja će biti otvorenija za regionalnu suradnju i koja će ostati na europskom putu", izjavio je europski povjerenik za proširenje Stefan Füle.