Korupcija kao kočnica
2. svibnja 2012Kada je riječ o korupciji zapravo već duže vrijeme nitko pri tome ne misli na slučajeve kada nekoliko novčanica ilegalno prelazi iz jedne ruke u drugu, pri čemu nitko ne plaća porez. Financijska kriza u Grčkoj konačno je svima u Europskoj uniji (EU) otvorila oči i na vrlo drastičan način pokazala kako korupcija i podmićivanje u velikom stilu mogu biti suodgovorni za propast cjelokupnog gospodarstva u jednoj zemlji.
Na ljestvici zemalja kada je u pitanju korupcija koju je objavila organizacija Transparency International, Grčka se nalazi na 80. mjestu od ukupno 183 države. Visoka mjesta zauzimaju i Mađarska, Bugarska, Hrvatska, Češka i Italija. No, niti u Njemačkoj situacija baš nije najsjajnija. Ona se među europskim zemljama nalazi negdje u sredini.
Prema istraživanjima, korupcija gospodarstvu u Europskoj uniji godišnje nanese štete u iznosu od oko 120 milijardi eura. „To je otprilike jedan posto sveukupnog europskog bruto domaćeg proizvoda, odnosno, toliko iznosi godišnji budžet EU-a“, izjavila je Cecilia Malmström, europska povjerenica za unutarnja pitanja. Korupcija se doduše razlikuje od zemlje do zemlje ali budući da je riječ o jednom trajnom fenomenu, ona šteti svim zemljama u jednakoj mjeri i vodi do smanjenja investicija.
Gdje je zajednička strategija?
Europska unija će uskoro morati početi konkretnije djelovati protiv korupcije, ukoliko ne želi izgubiti povjerenje svojih građana i svoju vjerodostojnost. Istraživanja javnog mijenja pokazuju naime da većina stanovnika Unije vjeruje da je korupcija u posljednje tri godine porasla. Čak jedna trećina ispitanika je uvjerena kako je riječ o jednom trajnom problemu te da se ona u međuvremenu proširila i na najviše vladajuće krugove.
„Problem je u tome da za sada ne može primijetiti neke konkretne mjere ili ciljeve u borbi protiv korupcije. Pojedine mjere postoje doduše u pojedinim zemljama ali i tamo tek djelomično. Ono što nam je potrebno je jedan zajednički program i plan koji bi pokrivao cijelu Uniju“, kaže Dominik Enste iz Instituta za njemačko gospodarstvo pri EU.
On navodi kako su u posljednje vrijeme primijećeni manji pomaci u smislu da se korupciji poklanja sve više pažnje te da se isto tako razni podaci koji dolaze iz pojedinih zemalja kritičnije razmatraju i ispituju. „Ne smijemo zaboraviti da je Grčka upravo na račun krivotvorenih brojki po pitanju njezina deficita, uopće uspjela ući u eurozonu“, podsjeća Enste.
Manjak političke volje
Međutim, europske zemlje su već dulje vrijeme svjesne svojih problema i znaju da moraju nešto podazeti. Ono u čemu je problem, kako kaže Malström, je manjak političke volje. „Nedostaje nam angažman političara i onih koji donose odluke. Što se zakonskih okvira tiče, oni postoje i to kako na europskoj tako i na međunarodnoj razini. No, problem je u tome što te zakone različite zemlje primjenjuju na različite načine“, zaključuje ona.
Europska unija je tek sredinom prošle godine donijela paket mjera za borbu protiv korupcije. U njih spada i posebno izvješće koje bi trebalo biti objavljeno svake dvije godine s podacima nedostataka svih 27 zemalja članica kao i spremnost političke volje po pitanju promjena. To izvješće će se zasnivati na osnovi istraživanja i analiza javnih instituta kao i neovisnih stručnjaka. Enste kao i Nienke Palstra iz Transparency International, ocjenjuju doduše ova nastojanja i mjere pozitivno ali kažu kako to ipak još nije dovoljno. Između ostalog i zato što još uvijek nisu stvoreni okviri kojima bi se prijestupnici mogli i krivično, odnosno, pravno goniti.
Kočnica za proširenje
Prema mišljenju Enstea, korupcija čak na neki način spriječava i daljnje proširenje EU-a, budući da se situacija u zemljama poput (buduće članice) Hrvatske i (kandidata) Srbije sada još temeljitije ispituje. „već se sada može primjetiti da je korupcija doista jedna vrsta kočnice. To ne mora biti nedostatak. Naprotiv, strogo pridržavanje pravila i kriterija ulaska u Uniju, može EU zaštititi od novih sličnih problema poput onih kakve sada već imamo;: primjerice, dužničke krize u jugoistočnoj Europi“, kaže Enste. Palstra u ovim strožim kriterijama također vidi i nove šanse. „Pregovori oko primanja u Uniju su zapravo jedinstvena prilika kako bi se reforme u pojedinim zemljama doista sprovele u djelo“, zaključuje ona. Drugim riječima, spomenuto izvješće o borbi protiv korupcije, koje će biti predstavljeno po prvi put 2013. godine, moglo bi doista stvoriti jednu vrstu političkog pritiska. Mogući kandidati će u svakom slučaju pokušati dati sve od sebe kako se njihovo ime u njemu ne bi posebno isticalo.
Već se sada polazi od toga da bi u prvom izvješću veliku „ulogu“ mogle imati Bugarska i Rumunjska. Njihov zahtjev da postanu dijelom šengenskog prostora već je sada odbijen (točnije u ožujku kada je na njega veto stavila Nizozemska). Obje zemlje moraju u svakom slučaju reformirati svoje pravosuđe kao i intenzivirati borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Ukoliko se situacija po ovim pitanjima do 2013. godine ne popravi, njihov zahtjev za pristupanjem šengenskoj, bezgraničnoj zoni, mogao bi ponovno biti odbijen.
Vraćanje poštenju
No, kako se doista može dalekosežno i dugoročno korupciji može stati na kraj? Dominik Enste u tom smislu savjetuje stvaranje sigurnih okvira i boljih zakona koji bi svakom stanovniku EU-a dali osjećaj da živi u pravednom društvu. "U svakom će slučaju biti nužno borbu protiv korupcije voditi dosljednije ii transparentnije. Ljudi moraju ponovno steći dojam da se isplati živjeti i raditi pošteno. Ne smije se dozvoliti da netko stekne dojam da biti pošten ujedno znači i biti glup. Taj osjećaj trenutno vlada u Grčkoj; primjerice, upravo bogati tamo nisu trebali plaćati puno poreza”, kaže Enste.