Imigracija ugrožava životnu sredinu?

Inicijativa „Stop prenaseljavanju – sačuvajmo našu životnu sredinu“ koju je pokrenula udruga Ekopop predviđa da se godišnje u Švicarsku smije useliti najviše 0,2 posto ljudi u odnosu na ukupnu populaciju. To bi značilo da bi ova alpska zemlja primala najviše 16.000 doseljenika, a trenutno ih godišnje stiže čak pet puta više. Također se traži da deset posto švicarskog budžeta za pomoć u razvoju bude upućeno siromašnim zemljama sa svrhom planiranja obitelji.

Različite računice

Ekopop je osnovan ranih sedamdesetih sa ciljem buđenja svijesti o posljedicama rasta populacije i ograničenosti prirodnih resursa Zemlje. Njegovi aktivisti kažu kako je Švicarska jedna od najgušće naseljenih država Europe te da neograničeno doseljavanje ne može biti održivo. „Mi ne kažemo tko može, a tko ne može doći. Mi samo kažemo da ukupni broj mora biti manji“, kaže Sabine Wirt, podpredsjednica Ekopopa. Ona odbacuje optužbe za ksenofobiju i rasizam.

Švicarska trenutno ima nešto više od osam milijuna stanovnika, kojih je svake godine za jedan posto više. Federalni ured za statistiku računa da će 2035. u Švicarskoj živjeti 8,84 milijuna ljudi dok je računica Ekopopa mnogo drastičnija: oni tvrde da će već 2025. biti 10 milijuna stanovnika te da će brojka 2050. godine narasti na 13,8 milijuna.

Udarac ekonomiji

Vlada i sve značajnije političke stranke protive se inicijativi tvrdeći da se ograničavanjem useljavanja ne rješavaju problemi životne sredine već da se samo ugrožava ekonomija. Ministrica pravosuđa i policije Simoneta Somaruga kaže da bi pozitivan ishod referenduma onemogućio kompanije u pronalasku stručne radne snage koja nedostaje Švicarskoj. "Gospodarstvo bi izgubilo fleksibilnost koju sada ima“, kaže ona. Glavni ekonomist Gospodarske komore Rudolf Minsch dodaje da je zemlja upućena na stranu radnu snagu koja treba nadoknaditi činjenicu da je stanovništvo sve starije.

Ekopop ima protu-argument – zahtijev da doseljenika godišnje bude najviše 16.000 zapravo znači daih ukupno smije biti više od 90.000. Jer Švicarsku godišnje napušta oko 75.000. To bi, kažu u organizaciji, moralo biti dovoljno za stabilnu ekonomiju.

Ova udruga je žestoko kritizirana i zbog zahtijeva da se Švicarska jače uključi u pitanja planiranja obitelji u siromašnim zemljama s visokom stopom nataliteta. Mnogi ovo ocjenjuju kao dašak neokolonijalizma i dodaju da bi Ekopopu bolje bilo da se bori protiv potrošačkih navika u zapadnom svijetu. „U siromašnim zemljama ne nedostaje sredstava za kontracepciju nego za zdravstvo, obrazovanje i gospodarstvo", kaže Peter Nigli iz Udruženja organizacija za razvoj.

Neizvjestan ishod

Posljednje relevantne ankete kažu da referendumsko pitanje neće proći jer inicijativu odbacuje 56 posto birača. Analitičar Claude Longchemp ipak ne isključuje mogućnost da mnogi birači, u znak prosvjeda protiv vlade, ipak glasaju za inicijativu. Najveću podršku Ekopop uživa upravo kod vladinih kritičara i ljudi koji malo zarađuju. Švicarska narodna stranka – koja okuplja desničare – također je službeno protiv inicijative iako čak 60 posto njezinih birača podržava ograničavanje useljavanja.

Upravo je Narodna stranka u veljači progurala referendum koji traži neodređene kvote za useljavanje. Ta inicijativa bila je usmjerena protiv državljana članica EU-a koji masovno odlaze na rad u Švicarsku. Vlast ima još dvije godine da zaista i odredi kvote, ali bi svaki konkretni potez dodatno zategonuo odnose s Bruxellesom. Većina političara pred novi referendum upozorava da bi izglasavanje inicijative Ekopopa značilo definitivni kraj bilateralnih odnosa sa EU.