I Njemačka zemlja plagijatora

Steffena Zimmermanna se teško može zaustaviti. Direktor "Radne zajednice za zaštitu proizvoda i znanja" u Savezu njemačkih strojograditelja (VDMA) upravo je predstavio najnoviju studiju njegove udruge o lažiranju proizvoda. Od 2003. godine VDMA svake dvije godine ispituje tvrtke članice i svaki put je broj pogođenih sve veći.

"U najnovijem istraživanju imamo novi rekord: U međuvremenu je 70 posto tvrtki pogođeno piratstvom", kaže Zimmermann za Deutsche Welle. "Šteta je oko 7,9 milijardi eura. Samo u našoj branši, u izgradnji strojeva i postrojenja, i to samo za 2013. godinu." S prometom od gotovo osam milijardi eura moglo se stvoriti dodatnih 38.000 radnih mjesta, računa Zimmermann.

Podzemne tvornice

Krivotvori se gotovo sve što može donijeti profit. "Možete poći od toga da se izrađuju čak čitavi strojevi. To znači da se krivotvore metali ali i kompjutorski programi. Pa i zamjenski dijelovi, ponekad čak samo dizajn", kaže Zimmermann. "Unutra to često izgleda sasvim drugačije i često se tu ne realizira funkcija. I ti su mi zapravo najdraži", kaže Zimmermann jer kod takvih proizvoda dokaz podmuklih prevara je zapravo jednostavan.

Upitani poduzetnici plagijatorima nazivaju prije svega konkurente. "Na drugom su mjestu takozvane podzemne tvornice", dakle one koje se nalaze u stražnjim dvorištima ili u garažama, gdje se proizvodi u nevjerojatnim uvjetima", kaže Zimmermann. "Na trećem mjestu su kupci i dobavljači, koji se također pojavljuju kao plagijatori."

Kina vodi, Njemačka na drugom mjestu

Kada se spomene radionice u stražnjim dvorištima, misli se na Narodnu Republiku Kinu, uvjetno rečeno, vodeću zemlju na tržištu krivotvorina. 72 posto svih otkrivenih krivotvorina potječu upravo od tamo. Ipak, zaprepašćuje, kako se kaže u studiji VDMA-a, da s 23 posto gotovo svaka četvrta krivotvorina dolazi iz Njemačke. Njemački krivotvoritelji potisnuli su time Tursku s drugog mjesta.

"Za to postoji, naravno, niz razloga", kaže suradnik VDMA-a Steffen Zimmermann. "S jedne strane to je problem nedostatka svijesti da se čini nešto neispravno, dakle i Vi i ja smo kupci tih proizvoda. A u Njemačkoj je još uvijek tako da se prvo gleda na cijenu, a onda na kvalitetu. "Kineske krivotvorine u pravilu su slabije kvalitete, dok na krivotvorine njemačkog podrijetla VDMA gleda kao na visokotehnološke plagijate. "Ove visokotehnološke krivotvorine pokazuju da se ta opasnost u vlastitoj zemlji treba shvatiti vrlo ozbiljno", piše VDMA u studiji.

Sve više zahtjeva za odštetu

Proizvode se uglavnom kopije proizvoda putem tzv. "reinženjeringa". Proizvod se rastavlja, analizira se pojedine dijelove, procese i funkcije, kako bi se to moglo izraditi jeftinije. Sedam od deset kopija nastale su na ovaj način. Nakon toga slijedi odljev "know how-a", primjerice preko nekadašnjih suradnika. A klasična industrijska špijunaža je na začelju s 15 %.

Četvrtinu svih upitanih njemačkih graditelja strojeva i postrojenja dvostruko se kažnjava krivotvorinama. Njima nije samo izmaknuo promet, već od kupaca dobivaju zahtjeve za odštetom jer oni misle da posjeduju original. "Ako je u opasnosti život ili tijelo, može se dogoditi, da tvrtke snađu beskrajni procesi iz kojih se teško izvući", kaže Steffen Zimmermann. "Jer često je gotovo nemoguće dokazati da je riječ o krivotvorini. Npr. ako je proizvod izgorio."