Hrvatima u Srbiji je Vučić i dalje nepoznanica

Pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji još uvijek ne znaju što mogu očekivati od izbornog pobjednika Aleksandra Vučića. Jer, europska orijentacija Srbije se mora pokazati i u rješavanju otvorenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.

Tu su i bolna pitanja suočavanja sa vlastitom ulogom u ratnoj prošlosti, ne samo Srbije, nego i stranke kojoj Vučić pripada. Jer, tada su i visoki dužnosnici Srpske napredne stranke bili dio ekstremne Srpske radikalne stranke koja je aktivno radila na etničkom čišćenju Hrvata iz Vojvodine.

To je ocjena sugovornika Deutsche Wellea, a jedan od najbolnijih rezultata izbora u Srbiji za Hrvate jest činjenica da su, kako sada stvari stoje, ostali bez i onog jednog političkog predstavnika u parlamentu kojeg su imali do sada. Jer, Demokratska stranka Hrvata u Vojvodini (DSHV) je uspijevala u koaliciji sa Demokratskom strankom istaknuti svoga predstavnika, ali ovaj put su Demokrati doživjeli debakl na izborima. Ta stranka je osvojila samo 19 mandata pa je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić koji je bio 25. na listi, ostao pred vratima budućeg parlamenta.

Sporazum kojeg se Srbija ne drži

"Trenutna situacija jest posljedica činjenice kako Srbija ne poštuje međunarodno potpisan i u Skupštini Srbije ratificiran sporazum o osiguravanju izravnih mandata za hrvatsku nacionalnu zajednicu. Srbija već niz godina ne poštuje sporazum koji je potpisala sa Hrvatskom, iako s druge strane srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj ima zajamčena mjesta u Saboru", podsjeća Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) sa sjedištem u Subotici.

Subotički novinar Josip Stantić se slaže kako je pitanje nepostojanja političkog predstavnika Hrvata u Skupštini Srbije velik problem za ovu zajednicu. Jer ona tako postaje još manje vidljiva nego što je do sad bio slučaj.

Kad je u pitanju poštivanje prava Hrvata u Srbiji, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov ističe da i dalje postoje problemi sa nedostatkom školskih knjiga na hrvatskom jeziku. Za to optužuje prije svega nadležno Ministarstvo prosvjete. Na to ukazuje i predsjednik HNV, Sarić Lukendić: "Pitanje osiguravanja udžbenika na našem materinjem jeziku do dana današnjeg nije riješeno, iako je to zakonska obveza" i dodaje kako se Vučićev SNS do sad pokazao prilično neslavno u sporovima unutar hrvatske nacionalne zajednice, osobito u pitanju Bunjevaca.

Bunjevcima, ali ne i Hrvatima

"Predstavnici SNS pa i sam Vučić nisu neutralni u bunjevačkom pitanju. Naime, Vučić se susreo sa predstavnicima Bunjevaca, a ne Hrvata tokom predizborne kampanje. Obećao im je i angažman na rješavanju njihovih problema, poput standardizacije bunjevačkog govora i osnivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca. Takva vrsta proaktivnog djelovanja nikada nije bila viđena u odnosu na Hrvate", smatra Tomislav Žigmanov.

Ipak, Josip Stantić je siguran kako se neće zadirati u već postojeće institucije autonomije Hrvata u Srbiji, poput HNV-a, Zavoda za kulturu i Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ". Tomislav Žigmanov pak dodaje da su u nekim lokalnim samoupravama u Vojvodini, poput Šida i Novog Sada, baš lokalne uprave predvođene SNS-om hrvatskim kulturno-umjetničkim društvima oduzimala sredstava za rad.

"SNS nema iskustva u komunikaciji s manjinskim zajednicama i nema senzibilitet za to", smatra Stantić. Žigmanov dodaje kako predstavnici hrvatske zajednice nisu imali komunikaciju sa predstavnicima SNS od kako je ta stranka osnovana. S druge strane, sad već bivša Vlada Srbije u kojoj je SNS također igrao glavnu ulogu, je ukinula Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i svela ga na ured. To je jasna degradacija u zaštiti ljudskih i manjinskih prava. Problematičan je bio i angažman Ministarstva kulture prema Hrvatima u Srbiji.

Josip Stantić je kritičan i prema ulozi Hrvatske kad je riječ o pravima Hrvata u Srbiji. "Ne vidim posebno zalaganje Hrvatske za rješavanje bolnih pitanja hrvatske manjine. Niti pozitivan, niti negativan odnos", ocjenjuje Stantić i podsjeća da Hrvati iz Vojvodine uporno traže da budu tema međudržavnih razgovora.

Nitko nije odgovarao za protjerivanje Hrvata

Darko Sarić Lukendić dodaje kako oprez prema SNS-u već i posljedica postupaka visokih dužnosnika "naprednjaka" u vrijeme dok su bili radikali. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, podsjeća Tomislav Žigmanov, Hrvati su bili cilj etnički motiviranog nasilja: 25 ljudi je ubijeno i 40.000 protjerano. Nitko u Srbiji nije za to odgovarao, niti je i jedna ploča na tim stratištima podignuta.

"Nova vlast bi morala učiniti više na suočavanju s prošlošću", smatra Sarić Lukendić, a Stantić dodaje da Hrvati u Vojvodini žele društvenu klimu u kojoj ne bi bili neravnopravni građani Srbije. Jer i danas vladaju veoma snažne predrasude prema njima: "Hrvati su i danas, uz Albance i Rome, najneprihvatljiviji u Srbiji. Zbog toga postoji strah od javnog očitovanja, povlačenje u sebe, a ljudi često izbjegavaju govoriti na svom materinjem jeziku", tvrdi Josip Stantić.

"SNS se nije čak niti načelno distancirala od svojega povijesnog naslijeđa. U tom smislu, Hrvati u Vojvodini sa velikim nepoznanicama i uz stanovite bojazni očekuju vladu SNS. Jer u lokalnim zajednicama u kojima žive Hrvati, predstavnici SNS-a su znani kao osobe koje su kršile ljudska prava pripadnika hrvatske zajednice tokom devedesetih", kaže Tomislav Žigmanov.

Sa SNS-om se mora razgovarati

Josip Stantić dodaje kako se čuju mišljenja da Hrvati trebaju uvažiti novu političku stvarnost u Srbiji. Pragmatični glasovi upozoravaju kako se sa SNS-om treba i mora surađivati već zbog unapređenja položaja hrvatske nacionalne manjine. "Pružamo snažnu podršku vladi u Srbiji da ustraju u procesu europskih integracija. Hrvatska će, bez sumnje, pomagati taj proces", siguran je Darko Sarić Lukendić.

Tomislav Žigmanov, koji je i član Mješovite međuvladine komisija za provođenje sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina (Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj) također je siguran da će biti pomaka u rješavanju otvorenih pitanja između dvije države. Jer, to je i jedan od preduvjeta za europske integracije Srbije: "Problemi poput pitanja nestalih osoba i granica morat će se rješavati tijekom pregovora Srbije sa EU. Također, SNS mora legitimirati svoj deklarativni europski obraz", smatra Žigmanov.

Josip Stantić ocjenjuje da se sporna pitanja mogu početi rješavati tek kada se smire uskovitlane strasti oko međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. "Treba što prije staviti točka na pitanje nestalih osoba i da se za svaku pojedinačnu osobu koja je stradala u ratnim sukobima, zna što se s njom desilo. I na koncu, da vinovnici ratnih zločina budu kažnjeni", smatra Darko Sarić Lukendić.