Francuska: prosvjedi, parade i problemi

Vatromet je ovih dana u Francuskoj mač s dvije oštrice. Tradicionalno je na današnji dan (14.7.) zvuk vatrometa taj koji prati obilježavanje nacionalnog praznika, u pomalo patetičnoj atmosferi veličanja slobode, jednakosti i bratstva. Ali nakon smrti 17-godišnjeg Nahela koncem lipnja, nekoliko dana (točnije: noći) zaredom po cijeloj zemlji su pirotehnička sredstva letjela u smjeru policajaca i javnih građevina. „Samo ne opet ista stvar“, to su valjda na umu imali neki gradonačelnici koji su na koncu iz opreza ipak otkazali party povodom današnjeg praznika "quartorze juillet".

To ne može biti, smatra Marine Le Pen, liderica ekstremno desne Nacionalne fronte. "Ja sam zaprepaštena da su neke komune odlučile jednostavno otkazati svečanosti povodom 14. srpnja”, rekla je ona. “Ma samo si to zamislite: u našoj velikoj, francuskoj demokraciji mi odustajemo od našeg nacionalnog praznika – i to zbog moguće eskalacije nasilja ili zato što bi se nekolicina ljudi mogla odlučiti raditi nered?” U stvarnosti sve to, kaže Le Pen, samo pokazuje “da su neke komune kompletno izgubile povjerenje u državu.” 

Vlada trenira strogoću

A upravo tu sliku o kojoj govori Le Pen francuska vlada očigledno namjerava hitno korigirati. Već koncem prošlog tjedna vlasti su zabranile prodaju pirotehnike privatnim osobama. Nitko ne mora otkazivati priredbe, naglasio je u srijedu ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin – te istovremeno prezentirao dugačku listu sigurnosnih preventivnih mjera.

"Ukupno će 13. i 14. srpnja u akciji biti 130.000 pripadnika policijskih snaga. Svake večeri će njih 45.000 biti specijalno zaduženo za sprječavanje nasilja u gradskim područjima“, naglasio je ministar. „Mi želimo jamčiti maksimalnu sigurnost, kako bi građani mogli uživati u nacionalnom prazniku, odnosno kako šačica kriminalaca ne bi stvarala neugodnosti. Mi ćemo demonstrirati strogoću prema svima onima koji budu htjeli upropastiti taj dan.“

Politički pritisak konzervativaca

"Demonstrirati strogoću" i "uspostaviti red": to su od samog početka, u kontekstu nereda u Francuskoj, zapravo bili prioriteti vlade u Parizu. Politički pritisak koji je utjecao na takav stav ne dolazi samo s krajnje desnice, već je posebice intenzivan od strane konzervativne Les Républicains.

Vodstvo te stranke je prošli tjedan predložilo cijeli niz „law-and-order" mjera kako bi se uspostavio i očuvao javni red i mir. „I mladi moraju preuzeti odgovornost za svoje djelovanje, zato želimo punu kaznenu odgovornost već od 16 godina", rekao je šef republikanaca Éric Ciotti. "I mora biti moguće da se po ubrzanom postupku osudi i one maloljetnike koji ugrožavaju javni red, baš kao što je to moguće i kod odraslih ljudi.“

Les Républicains se pritom ne ograničava samo na sigurnosno-političke zahtjeve, već sve češće podrijetlo ljudi koristi kako bi se objasnilo jazove i probleme u društvu. Bruno Retailleau, šef Kluba zastupnika stranke Républicains u Senatu, vidi vezu između nereda i imigracije. "Razgovarao sam s jako puno gradonačelnika i svi kažu: problem postoje pogotovo tamo gdje su nastali pravi pravcati 'migrantski getoi'“, dodao je Retailleau. "Naravno da su ti ljudi većinom Francuzi, na papiru. A nažalost kod druge ili treće generacije doseljenika uočavamo da postoji nazadovanje. Povratak etničkim korijenima."

Skretanje udesno

Upravo su francuski konzervativci politička snaga koja u posljednje vrijeme sve više „gura“ javni diskurs udesno. I tako oni pokušavaju zaposjesti politički prostor koji je nastao između (navodno) preslabe vlade i Nacionalne fronte. Tako to barem vidi politolog Émilien Houard-Vial na France Culture.

"Kod stranke Républicains postoji želja da se raskine s postojećim statusom quo, da se takoreći kaže: dosta je tih mlakih rješenja, tih tehničkih rješenja pogotovo po pitanju imigracije”, kaže Houard-Vial. "Istovremeno se tako demonstrira da to nije pozicija Nacionalne fronte, tako se želi pokazati da bi oni to mogli bolje riješiti. Républicains se na jednoj strani želi pozicionirati kao vjerodostojna opcija što se tiče političkih sadržaja, pa čak i onda kada se obraćaju biračkom tijelu Nacionalne fronte. Pod motom: mi imamo doduše iste ideje, ali mi smo više u stanju da te ideje i implementiramo.“

Macron neće održati govor

A predsjednik Emmanuel Macron? On i dalje ostaje vjeran svom stavu "niti-niti”. Macron je naime u srijedu, na marginama NATO-samita u Vilniusu, komentirao aktualnu situaciju u zemlji. I pritom, vidno iznerviran, još jednom naglasio kako ono što se događalo proteklih tjedana nisu ni socijalni, a ni sigurnosno-politički problem za Francusku.

"Je li razlog za to (što se dogodilo, nap. red.) da je država premalo investirala u Banlieues?? - Ne! Mi investiramo više nego što se investiralo prije početka mog prvog mandata”, naglasio je Macron. "Je li razlog manjak sigurnosnih snaga ili pravosudnog osoblja, kako kažu neki drugi? - Ne! Mi smo kreirali više od 10.000 radnih mjesta.“ Stvari su kompleksnije, kaže Macron. „Mi ćemo raditi strukturirano, kako bi u idućim tjednima i mjesecima pronašli najbolje moguće odgovore“, rekao je šef države.

No, predsjednik se danas neće očitovati, potvrđeno je iz Elizejske palače. Neće biti govora na nacionalni praznik. Ali bi Macron mogao nastupiti „u idućim danima".  To bi mogao biti znak za to da Macron još nema neku briljantnu ideju kako bi u svom govoru upravo na današnji dan mogao povezati ideju "slobode, jednakosti i bratstva” s aktualnom situacijom u zemlji. 

Carolin Dylla, ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu