Europska desnica i prosvjedi u Francuskoj

Nasilni prosvjedi protiv rasizma i policijskog nasilja koji su izbili prošlog tjedna širom Francuske polako se smiruju. Ali potresi na političkoj sceni još se osjećaju – kako u Francuskoj, tako i u drugim zemljama. Povod neredima je bilo ubojstvo jednog 17-godišnjeg Francuza alžirskog podrijetla kojeg je policajac ubio tijekom njegovog bijega od prometne kontrole.

Od sadašnje krize profitiraju prije svega one političke snage, koje su i inače općenito protiv migranata i stranaca u svojim društvima. Desničarski političari širom Europe iskoristili su nemire za stvaranje ili dodatno pojačavanje antiizbjegličkog i migrantskog raspoloženja na društvenim mrežama i za pozivanje na restriktivniju useljeničku politiku. U Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Švedskoj i Italiji, desne snage su u posljednje vrijeme doživjele značajan porast popularnosti.

„Klasičan rasistički diskurs"

U brojnim raspravama u Francuskoj se fokus stavlja na migrantsko podrijetlo mnogih prosvjednika. Čelnik desničarske stranke Rassemblement National, Jordan Bardella, govori o „brutalizaciji društva kao posljedici potpuno sulude useljeničke politike".

TV komentator Jean Messiha, poznat po svojim desničarskim ekstremističkim stavovima, čak je pozvao na donacije za obitelj osumnjičenog napadača protiv kojeg se vodi istraga za ubojstvo s predumišljajem. Apel se brzo proširio Europom putem društvenih mreža, a u kampanji su već sudjelovali deseci tisuća ljudi i do sada je prikupljeno više od 1,2 milijuna eura. S druge strane, predstavnici francuskih predgrađa (banlieues) ili akteri civilnog društva rijetko se čuju u raspravama i izvještajima.

„Migracija se prikazuje kao glavni problem ovog nasilja", kaže za DW Cihan Sinanoglu iz Njemačkog centra za istraživanje integracije i migracija (DeZIM). „Nasilje i društvena dinamika su etnicizirani i dovode se u vezu s migracijom. To je klasičan rasistički diskurs."

Kompletan desni spektar je uključen

I u Njemačkoj se vode rasprave s fokusom na migracije, i to ne samo s pozicija ekstremne desnice, kaže Sinanogluu: „Taj diskurs se proteže kroz desničarske, desnokonzervativne pa sve do klasično konzervativnih pozicija. Migracija se u biti povezuje s nasiljem i prijetnjama javnom redu."

I Bijan Djir-Sarai, glavni tajnik liberalne stranke (FDP) u Njemačkoj, se uključuje u taj diskurs: „Nekontrolirano useljavanje i enormni deficiti u politici integracije prijetnja su unutarnjoj sigurnosti", rekao je on – i dobio pljesak od strane tradicionalno vrlo konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU).

Taj se narativ širi i društveniom mrežama. Hashtagovi poput #Francehasfallen („Francuska je pala") sadrže rasističke komentare i govor mržnje protiv izbjeglica ili francuskih useljenika, ponekad koristeći lažne slike ili videozapise. A desničarski populistički mediji pišu o „pobuni migranata" i prosvjednicima koji navodno slijede šerijatski zakon.

Zastupnici njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na društvenim mrežama pozivaju na „oštru akciju" policije i sudova u susjednoj Francuskoj. Rasprava se odvija u trenutku kada AfD prvi put daje gradonačelnika s punim radnim vremenom i u anketama dobiva podršku oko 20 posto građana.

Nema konteksta, samo osude

U mnogim zemljama srednje i istočne Europe i bez zbivanja u Francuskoj se često i agresivno agitiralo protiv izbjeglica, a sada je dobiven novi poticaj. Tako je primjerice poljski premijer Mateusz Morawiecki iskoristio situaciju da potakne raspoloženje protiv pakta o migraciji koji je predložio EU.

A tu je i mađarski premijer Viktor Orban, koji godinama vodi politiku usmjerenu protiv izbjeglica i migracija. Prošlog ljeta šokirao je izjavama o „mješancima", „poplavi koja prijeti Europi" i navodnoj „promjeni stanovništva u Europi" - sve formulacijama koje su poznate iz ekstremno desnog spektra.

I Hirado, glavna informativna emisija mađarske državne televizije MTVA izvještava o protestima od njihovog početka, ali bez davanja pozadine te destruktivnosti. Gotovo da nema ni riječi o socijalnoj situaciji migrantske populacije u predgrađima francuskih velikih gradova ili o rasizmu kojem su mnogi od njih svakodnevno izloženi. Čak se i povod za sadašnje nerede, smrtonosni hitac policajca u nenaoružanog mladića alžirskog podrijetla, spominje samo usputno. Jedna od Hiradovih raširenih teza je da ako čak i bogata Francuska ne uspijeva sa svojom migracijskom politikom, useljavanje u siromašnije zemlje sigurno neće funkcionirati.

Dvije strane društva?

Za talijanskog političara Nicolu Moltenija, člana desničarske stranke Lega, nemiri u Francuskoj su „dokaz neuspjeha nekontroliranih migracija i upozorenje ostatku Europe". A i političari u Belgiji i Velikoj Britaniji zastupaju slične teze.

Sve ove izjave temelje se na sličnim mehanizmima, kaže Sinanoglu: „Ti mladi ljudi služe drugima i da sebe opišu i definiraju: s jedne strane civilizirani Francuzi, a s druge strane nasilni mladići - migrantskog podrijetla koji prijete javnom redu. A taj „red" mora biti zaštićen po svaku cijenu", kaže sociolog. „Naravno da se mora osuditi nasilje [prosvjednika, napomena urednika]. Ali mora se i razmisliti o tome koji su uzroci tog nasilja."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu