Šešeljevo vrijeme odavno je prošlo?

Nekoliko stotina pristaša Srpske radikalne stranke (SRS) dočekalo je svog vođu na beogradskom aerodromu, uz prepoznatljiv folklor iz devedesetih godina, nacionalističke parole i uvrede na račun sadašnje vlasti. Vojislav Šešelj se prisutnima obratio iz sjedišta stranke u Zemunu i tom prilikom najavio da mu je osnovni cilj „oboriti s vlasti izdajničke naprednjake“, i tako samo potvrdio ono što je rekao nakon odluke o privremenom puštanju na slobodu da ga najprije zanima politička osveta, a tek nakon toga liječenje.

Vlasti sa svoje strane tvrde da se ne boje povratka Šešelja navodeći da je on „politička prošlost“ i da neće moći ugroziti srpsku vladu. Najdalje je u upozorenjima izgleda otišao ministar rada Aleksandar Vulin koji smatra da je puštanje Šešelja „diktirala Amerika“, i da na taj način SAD pokušava preko Šešelja srušiti srpsku vladu; ministar Vulin je čak zbog toga preporučio premijeru Vučiću da bi trebao preispitati srpske vanjskopolitičke prioritete.

Premijer Srbije Vučić je povodom Šešeljevog povratka samo ponovio već poznati stav, poželio mu je dobro zdravlje i da se što prije oporavi.

Obesmišljeni proces u Haagu

„Nakon skoro dvanaest godina mislim da su skoro svi zaboravili zašto je Šešelj otišao u Haag i to ostavlja gorak ukus u ustima, kaže za DW Filip Švarm, odgovorni urednik tjednika „Vreme“. „Nitko zapravo više ne govori što mu se stavlja na teret. On se vraća bez presude, tako da je čitav taj proces trajao previše dugo i na kraju se obesmislio. Ono što se sada očekuje jest kakav će biti njegov odnos prema nekadašnjim suborcima, prije svega prema predsjedniku Nikoliću i premijeru Vučiću, i zbog toga će Šešelj u idućim danima biti u fokusu; a mi znamo kakav je i Šešeljev vokabular i kakvi su njegovi javni istupi“, kaže Švarm.

Iako je njegova prva izjava nakon povratka bila da će srušiti vlast Nikolića i Vučića, Filip Švarm smatra da Šešelj nema nikakve političke snage da to uradi. „Njegovo vrijeme je odavno prošlo, a to su shvatili i Vučić i Nikolić kad su napustili tu politiku. Šešelj kao takav predstavlja relikt prošlosti koji će vjerojatno raznim svojim izjavama i opskurnim rječnikom pokušati privući pozornost javnosti, ali to neće imati gotovo nikakav politički utjecaj. Moguće je da bi radikali s njim na nekakvim izborima možda prešli izborni prag, ali mislim da je to maksimum koji Šešelj u ovom trenutku može imati.“

Mali politički utjecaj

Filip Švarm također smatra da su neozbiljne izjave koje stižu iz vrha vlasti kako pojedine zapadne zemlje stoje iza puštanja Šešelja i da one na taj način pokušavaju destabilizirati srpsku vladu. „Te izjave samo idu u prilog populističkoj politici koja se trenutno vodi. Svakako, Šešelj će u medijima govoriti razne neprijatne stvari o Tomislavu Nikoliću i Aleksandru Vučiću, a mi znamo da je vlast prilično osjetljiva na bilo kakvu kritiku i to je ono čime će se neko vrijeme zadovoljavati publika. Dakle, očekivat ćemo što će Šešelj reći o njima i to će neko vrijeme biti interesantno, ali to samo po sebi neće imati nikakav politički utjecaj.“

„Razočaravajuće je što se Šešelj u Beograd vraća bez presude, s obzirom na to da je poznato za što je optužen i što je sve radio u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vojvodini i u samoj Srbiji“, ocjenjuje za DW Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. „Dakle, on se u Beograd vraća bez ikakve moralne poruke i vraća se kao žrtva Haškog tribunala, kako se to bar u Srbiji vidi. S druge strane, imate komentare da je njegovo puštanje dio neke konspirativne odluke Zapada kako bi srušili ovu vladu, koja i bez toga na dnevnom nivou plasira te paranoične zavjere o ugroženosti premijera i vlade. Mislim da je pretjerano očekivati da će Šešelj nešto bitnije moći uraditi, jer se prije svega kontekst promijenio – Srbija je na puta ka Europskoj uniji, potpisala je sporazum s Prištinom i tako dalje. Tako da mislim da Zapad želi da što je više moguće Vučića iskoristi za tu europsku opciju i zato ne vjerujem da je Zapadu u interesu da tu vladu destabilizira, jer se ne zna što će doći poslije nje“, kaže Biserko.

Politika koja ne dovodi na vlast

Pokazalo se da se politikom koju je Šešelj vodio ipak ne može doći na vlast u Srbiji, primjećuje Filip Švarm. „On možda može donekle okupiti te sada razbijene male, desničarske grupe, ali pitanje je koliko se to što oni govore i zastupaju može artikulirati. Na prošlim izborima se pokazalo da ne može mnogo.“ Također, dodaje Filip Švarm, ako se pogleda Šešeljeva politička biografija vidljivo je da su radikali bili najjači onda kada su bili bliski vlastima, a najslabiji onda kada su bilo daleko od vlasti i to na neki način dijeli to biračko tijelo na koje bi Šešelj pretendirao. „Vučić i Nikolić su sada vlast i oni koji su nekada glasali za Šešelja, a sada glasaju za Vučića i Nikolića, ostar će vjerni Vučiću i Nikoliću“, smatra odgovorni urednik tjednika „Vreme“ Filip Švarm.