Šešelj - "Formalno nevin"

U članku pod naslovom "Formalno nevin", Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće na puštanje optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja na privremenu slobodu, ističući da ni nakon gotovo dvanaest godina, koliko je Šešelj proveo u haškom pritvoru, nema presude u njegovom slučaju.

Svakom Hrvatu "zahrđalom žlicom iskopati oči"

"Kad je UN-ov tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY - MKSJ) u veljači 2003. podignuo optužnicu protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja i zahtijevao njegovo izručenje u Den Haag, taj navodni ratni zločinac je bio jedan od najvažnijih političara svoje zemlje", piše FAZ napominjući da je Šešelj na predsjedničkim izborima godinu dana prije toga odnio značajan broj glasova, ali i da se njegova Srpska radikalna stranka (SRS) nalazila u političkom uzletu. "Izrazito opširna optužnica Tribunala, koju je iznijela tadašnja glavna tužiteljica Carla del Ponte (koju je Šešelj opsovao kao 'švicarsku kurvu'), Šešelja tereti da je, između ostalog, odgovoran za deportaciju Hrvata i muslimana za vrijeme ratova koji su rezultirali raspadom Jugoslavije devedesetih godina. No Šešelj, koji je u ratu zahtijevao da se svakom Hrvatu 'zahrđalom žlicom iskopaju oči', ponašao se drukčije nego drugi optuženici u Tribunalu. Dok su se bivši vođa bosanskohercegovačkih Srba Radovan Karadžić i njegov general Ratko Mladić godinama skrivali od suda, Šešelj se samo nekoliko dana nakon objavljivanja optužnice predao Tribunalu kako bi tamo 'obranio srpske interese'. Nakon jedanaest godina i skoro devet mjeseci on se sada vraća u Srbiju - teško bolestan, ali formalno nevin, jer Tribunal nije uspio u više od jednog desetljeća tom najrječitijem velikosrpskom ratnom huškaču devedesetih godina izreći presudu niti u nekoj prvoj instanci. Tribunal je svoju odluku obrazložio Šešeljevom 2013. objavljenom oboljenju od raka kao i dugom vremenu provedenom u pritvoru, kako bi se 'izbjegao scenarij najgoreg slučaja'. Ta formulacija podsjeća na slučaj Miloševića koji je 2006. preminuo u haškom pritvoru, što je dalo vjetar u leđa teoretičarima zavjere o njegovom navodnom ubojstvu, a kojima se priključio čak i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov", navodi FAZ.

„Promijenjena Srbija“

Ovaj list dalje ističe da se Tribunal ne može dičiti sudskim procesom u Šešeljevom slučaju, jer, kako dalje podsjeća FAZ, više od četiri godine je trajalo da samo počne proces, a od završnog pledoajea u ožujku 2012. godine je prošlo dvije i pol godina a da nije uopće zakazan termin za izricanje presude. Osvrćući se na izjave SRS-ovog vodstva da će Šešelju prirediti veličanstven doček u Beogradu, FAZ ipak zaključuje da će to biti jedna druga Srbija u koju se Šešelj vraća. "SRS već od 2012. više nije zastupljen u parlamentu. Nekadašnji Šešeljevac Aleksandar Vučić, koji se 2008. odmetnuo od svog šefa i osnovao vlastitu stranku, na svoju je stranu pridobio najveći dio nacionalističkog tabora. Kao formalno proeuropski premijer Vučić drži sve uzde u svojim rukama. Čak i ako Šešelj pobijedi rak, malo je vjerojatno da bi mogao kao nekoć posegnuti za moći u Beogradu. Za to su se Srbija i Srbi previše promijenili", zaključuje FAZ.

Kritike na račun Haškog suda

Mediji u Hrvatskoj podsjetili su na Šešeljeve poruke u Skupštini Srbije iz 1991. godine, kada je lider srbijanskih radikala poručio da granica „nove Jugoslavije“ treba da bude na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. „To je granica na koju armija (bivša JNA) mora povući sve svoje trupe“, rekao je tada Šešelj. Građani Vukovara posebno su ogorčeni na odluku Sudskog Vijeća. „Mislim da nije u redu da ga puste, s obzirom na sve ono što je počinio“, rekao je građanin Vukovara. „Po mom mišljenju Vojislav Šešelj je ratni zločinac“, rekla je, između ostalog, potpredsjednica vlade Republike Hrvatske Vesna Pusić u izjavi za Dnevnik.hr, ali i naglasila da poštuje sudsku proceduru.

Članica Upravnog odbora REKOM-a (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim kršenjima ljudskih prava) Nataša Kandić smatra da se Haški sud nalazi u „vrlo nezgodnoj situaciji“ te da na izvansudski način rješava slučaj Vojislava Šešelja. „Slučaj Vojislava Šešelja završava se kao još jedno vrlo neuspješno djelovanje Haškog tribunala. Sud želi oprati ruke od ovog slučaja ne želeći da još jedan optuženi umre u Tribunalu. Ovako nešto neprimjereno je jednoj sudskoj instituciji“, ocijenila je Nataša Kandić.

Nekadašnja glasnogovornica bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, Florence Hartmann, tvrdi da je Šešelj pušten sa statusom osumnjičene osobe bez odluke o tomu je li kriv ili je nevin. „Poslije toliko godina ovo je neshvatljivo. On se predao 2003. godine. Nije problem što je pušten sada zbog svog zdravstvenog stanja, pitanje je što se događa sada s tim suđenjem, zašto predsjednik Suda ne spominje ništa što se događa s presudom već četiri godine i kad će biti napisana presuda“, rekla je Hartmann za internetski portal Klix.ba.

Dodik: Šešelju kršena ljudska prava

Od političara u BiH, puštanje Šešelja na privremenu slobodu komentirao je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. On smatra da je „nonsens to što je Haški tribunal držao Vojislava Šešelja 12 godina u pritvoru bez osuđujuće presude“. „Sada možemo da vidimo da je Haški tribunal masovno kršio ljudska prava i u ovom i još nekim drugim slučajevima, te držao u pritvoru ljude daleko duže nego što je to u bilo kojem pravnom sistemu moguće i dozvoljeno", ocijenio je Dodik.

I u Srbiji su različite reakcije na „privremeno oslobađanje“ Vojislava Šešelja. „Da se u Srbiji živi bolje, Šešelja bi dočekali kao veliku žrtvu. Pošto živimo jadno i bijedno, on će biti jedina nada i slamka spasa da se izvade iz močvare u koju su nas galopirajuće uveli Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić“, kazao je potpredsjednik Srpske radikalne stranke Milorad Mirčić. On je rekao kako će u Beogradu biti upriličen i miting na kojem će se Šešelj obratiti građanima. Srbijanski ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Aleksandar Vulin smatra da je puštanje Šešelja na privremenu slobodu „politička poruka“ Haškog suda i „pokušaj destabiliziranja Srbije“.

Šešelj je bolestan, ali suci nisu

Predstavnici bosanskohercegovačkih. udruga koja okupljaju preživjele žrtve genocida i drugih ratnih zločina nezadovoljni su odlukom Sudskog vijeća Haškog tribunala da optuženi za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj Vojislav Šešelj bude privremeno oslobođen. Predsjednik „Udruženja žrtava i svjedoka genocida“ Murat Tahirović kaže da puštanje Šešelja na slobodu znači da žrtve neće dobiti dio satisfakcije zbog čega je Haški sud i osnovan.

„Dolaskom Theodora Merona na čelo Haškog tribunala taj sud je krenuo u suprotnom smjeru koji je imao do tada. Nažalost, činjenica je da je Šešelj bolestan, ali je isto tako činjenica da nisu bolesne suci i da su mogle presuditi Šešelju. Pored Slobodana Miloševića, generala Momčila Perišića sada imamo i Šešelja. I to je još jedan udar na žrtve“, rekao je Tahirović.

Predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Hatidža Mehmedović ističe kako „svi znaju tko je odgovoran za agresiju na BiH i tko je poklao, pobio i silovao nevine žrtve“. Ona ističe da, puštajući Šešelja na slobodu, Sudsko vijeće Haškog suda poručuje budućim generacijama da su zločini dozvoljeni. „Skoro svi ratni zločinci iz Srbije su oslobođeni. Međunarodni sud u Hagu postao je karikatura. Treba suditi na osnovu pravde, a ne želje pojedinca. Ovo je poniženje za žrtve i pokušaj da se sa Srbije skine odgovornost za ratove devedesetih godina“, kaže za Deutsche Welle Hatidža Mehmedović.

Čelnik srpskih radikala Vojislav Šešelj proveo je nepunih dvanaest godina u Haškom tribunalu, a optužen je za brojne ratne zločine. Optužnica protiv njega podignuta je 14. veljače 2003., a u Haški pritvor je prebačen 24. februara iste godine. Suđenje je počelo četiri godine kasnije, 7. studenog. Sudilo mu se za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za koje se navodi da su počinjeni od 1991. do 1994. nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova BiH, Hrvatske i Vojvodine, kao i za nepoštivanje Haškog suda.