Što ako Grčka doista bankrotira?

Donatori ustraju na tome da Grčka prihvati uvjete produženog programa pomoći. Ali i oni znaju: „Tu će knedlu grčki premijer Tsipras progutati samo ako je dobro začinjena“. To kaže glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer za DW. "Kompromisom bi moglo biti predviđeno da se produži rok otplate bilateralnih kredita na 50 godina, a da se u prvih deset godina Grke oslobodi plaćanja duga i da se dodatno spusti ionako niske kamatne stope“, kaže on.

Osim toga bi, dodaje Krämer, kreditori Grčkoj mogli predložiti „trampu“: oni bi mogli odustati od zahtjeva da Grčka, kako je to bilo izvorno planiralo, nastavi s privatizacijom i „kresanjem“ javnog sektora. Ali samo ako se Atena zauzvrat učinkovito obračuna s utajom poreza i korupcijom, „za što se lijevo-radikalna Siriza ionako založila tijekom predizborne kampanje.“

Zavrće se slavina

Propadne li i idući sastanak ministara financija euro-zone u idući ponedjeljak (16.2.), vjerojatnost državnog bankrota Grčke i napuštanje eurozone po mišljenju Krämera više ne bi iznosilo 25 posto, kao u ovom trenutku. “Morali bi to osjetno povećati”, kaže Krämer. Čim se počne nazirati mogućnost da Grčka više ne može otplaćivati dug, onda će bezvrijednima postati i državne obveznice koje posjeduju grčke banke. Onda bi Europska središnja banka (ESB), pojednostavljeno govoreći, zavrnula slavinu preko koje su do sada “curila” likvidna sredstva, tj. krediti. “ESB-u nije dozvoljeno održavanje na životu bankarskog sustava koji više nije solventan.” Grčka bi se tako, bez euro-likvidnosti, našla na „suhom“ i time faktički izašla iz monetarne unije.

Na drugoj strani Grčka bi mogla pokušati da ponovno uvede drahmu. Mnogi stručnjaci upravo u tome, te drastičnoj devalvaciji od otprilike 50% vrijednosti drahme, vide najbolju mogućnost ponovne uspostave grčke konkurentnosti. Putovanja u Grčku bi time postala mnogo povoljnija i tako bi se ojačalo turističku industriju koja je jako važna za tu zemlju. Jeftiniji (grčki) izvozni proizvodi mogli bi potaknuti razvoj domaće privrede. No, osjetno bi poskupile robe i usluge koje Grci uvoze iz inozemstva.

Drahma nije alternativa

Međutim, nova bi se drahma „rodila“ s jednom velikom manom. Bez obzira što se dogodi: grčki dugovi ne bi bili izbrisani, oni bi i dalje postojali u nepromijenjenom obliku, ali u eurima. Zbog devalvacije nove vlastite valute, preuzeti dugovi bi drastično narasli ako bi Grci jeftinom drahmom morali vratiti stare dugove. Vjerovnicima, a to bi pogotovo bilo kobno za grčke banke, time prijeti totalni gubitak svih potraživanja.

Dodatna je opasnost pritom i navala na banke, ukoliko Grci “počiste” svoje račune u domaćim bankama kako bi stabilne eure zaštitili od konverzije u slabašne drahme. To bi moglo uništiti nacionalne banke i na koncu bi to dovelo do kolabiranja cjelokupnog grčkog novčanog krvotoka.

Teška vremena

Bez novih kredita Grčka vjerojatno ne bi mogla financirati tekuće izdatke. Grci bi se našli pred teškim vremenima. Zemlja bi se morala potruditi da održi funkcioniranje socijalnih sustava i da državnim službenicima i umirovljenicima isplaćuje plaće i mirovine. Rezanje izdataka moglo bi pogoditi i javnu infrastrukturu, bolnice, javni prijevoz, odvoz smeća i obrazovni sustav.

Što bi grčki bankrot značio za Njemačku i EU? „Grčki stečaj njemačku bi državu koštao 80 milijardi eura. Izlazak iz euro-zone ne košta ništa, baš suprotno od toga“, napisao je predsjednik Ifo-instituta Hans-Werner Sinn, nedavno za gospodarski tjednik "Wirtschaftswoche". „Samo kad Grčka napusti euro-zonu, ona može provesti devalvaciju, postati konkurentnom i uopće otplatiti nešto dugova."

Savezna vlada u Berlinu grčki izlazak iz monetarne unije u međuvremenu smatra podnošljivim. Ponajprije zato što su druge krizne zemlje poput Španjolske, Portugala i Irske na gospodarskom putu oporavka. Osim toga su EU i ESB donijeli mjere kojima se treba spriječiti širenje krize iz Grčke na druge članice monetarne unije. S jedne strane je to ESM, fond iz kojeg se u slučaju nužde zemljama članicama može pomoći i s do 500 milijardi eura. A s druge strane zahvaljujući ultra-labavoj monetarnoj politici ESB-a Europa se polako, sli sigurno gospodarski oporavlja.