Zapadni Balkan 2030. godine
27. septembar 2018
Ekonomske perspektive Zapadnog Balkana tema su konferencije koju u Beogradu organizuje Njemačko-srpska privredna komora i Istočno evropska asocijacija njemačke privrede. Privrednici i predstavnici privrednih komora regiona pokušali su da pronađu odgovor na pitanje kako će Zapadni Balkan izgledati 2030. godine, i kakvi ekonomski izazovi stoje pred zemljama regiona u narednih dvanaest godina. Ekonomija bi svakako trebalo da ima ključnu ulogu u razvoju regiona, ali učesnici konferencije su istovremeno upozorili i na čitav niz problema i prepreka koje se mogu pojaviti na putu regiona ka Evropskoj uniji (EU). Članstvo u EU je svakako ocijenjeno kao proces koji nema alternativu kada je riječ o zemljama regiona, i kao otvorerena perspektiva za region, što je po riječima Ronalda Zeligera, predsjednika Njemačko-srpske privredne komore, snažno potvrđeno i na nedavnom skupu lidera EU u Sofiji.
Lijepe želje i spisak problema
Spisak lijepih želja međutim nije dovoljan - to je, moglo bi se reći, bila i osnovna zadrška većine učesnika konferencije. Pri tome je važno istaći da su organizatori konferencije naglasili da, osim što se pruža podrška boljoj privrednoj saradnji EU i zemalja regiona, isto tako se podržava i što bolja bilateralna saradnja na Zapadnom Balkanu. Zbog svega toga Januš Kulik, predsjedavajući Radne grupe za istočnu Evropu Istočnoevropske asocijacije njemačke privrede, ističe da njemačke kompanije u regionu očekuju dobar poslovni ambijent, i da je stoga vladavina prava i poštovanje propisa jedan od temelja ekonomskog napretka.
Veliki broj učesnika panela je kao jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju zemlje na Balkanu naveo takozvani odliv mozgova i nedostatak kvalifikovane radne snage. Januš Kulik ističe da se “protiv odlaska mladih iz zemalja regiona moramo snažno boriti, i da su njemačke kompanije to shvatile još prije petnaest godina. Zbog toga je i značajno formiranje Fondacije Zoran Đinđić, čiji osnovni cilj je da se ulaže u razvoj mladih, koji bi trebalo da budu značajan oslonac u svojim zemljama”, kaže Kulik.
Njemačka u regionu
Ronald Ziliger primjećuje da je EU veoma važan ekonomski partner za Zapadni Balkan. Njemačka je u ovom regionu otvorila 250.000 radnih mjesta, napominje Ziliger, ali i pored toga možemo da kažemo da postoji prostor za napredak. Neka ranija istraživanja koja je provela Njemačko-srpska privredna komora pokazuju da građani Srbije najviše cijene njemačke investitore, i da svaki treći građanin njemačke investitore vidi kao najcjenjenije. Njemačka preduzeća također pozitivno ocjenujuju poslovnu klimu u Srbiji.
Veoma je važno da u tom procesu ne ignorišemo probleme koji postoje, i tu je bitno naglasiti da se oni neće ni riješiti ako o njima ne razgovaramo, dodao je Ziliger. A ti problemi su brojni. Prije svega, jednu grupu problema čine problemi sa kojima se suočava sama Evropska unija, koji neminovno imaju svoju negativnu refleksiju i na Zapadni Balkan. Brexit, migrantski problem, pitanje eura, porast desnice i populističkih snaga, zamor od proširenja EU- samo su neki od problema sa kojima se suočava EU. Kada se tome dodaju lokalni problemi regiona, poput loše infrastrukture, jakih nacionalizama, političke nestabilnosti, korupcije - kao zaključak se nameće da je pred svima puno posla kako bi Zapadni Balkan 2030. godine napredovao u nekom zamišljenom pravcu.
Novi njemački ambasador Tomas Šib ipak pri tome ističe neke pozitivne podatke, poput recimo činjenice da je bilateralna razmjena Srbije i Njemačke prošle godine iznosila četiri milijarde eura. "To je zaista podatak koji ohrabruje, rekao je Šib i dodao "kako je želja Njemačke da se u regionu postigne nekoliko stvari: održiv ekonomski razvoj, spriječi odliv mozgova, i uradi što je više moguće po pitanju zaštite životne sredine”.
IT sektor- zona nade
Kao obazrivi optimizam moglo bi se opisati izlaganje Stevana Nikčevića, državnog sekretara u srpskom Ministarstvu trgovine, koji je svoje obraćanje uglavnom posevetio izazovima koji se nalaze pred EU, ali i zemljama regiona. Nikčević smatra da je u ovom trenutku možda ključni problem slabost same EU, koja je dovela do toga da imamo skoro nevidljiv napredak Berlinskog procesa. “Od 2000. godine imamo i stalni odliv ljudi, pa je tako preko četiri miliona ljudi otišlo iz zemalja Zapadnog Balkana u tom periodu do danas. Imamo i veliki problem infrastrukture, pa je tako Srbija, koja čak ima i dobre cifre, 30 procenata u infrastrukturnom zaostatku u odnosu na prosjek EU. U Albaniji je taj zaostatak čak 70 procenata. Nizak je i nivo industrijalizacije”, ocjenjuje Nikčević. Državni sekretar Ministarstva trgovine ipak vidi i neke svijetle tačke, pa u tom kontekstu navodi da zemlje regiona pokazuju izvjesne kapacitete za napredak u IT sektoru.
Ka digitalnoj privredi
Predstavnici privrednih komora regiona su takođe naglasili važnost digitalizacije i digitalne privrede, i u tom smislu su već preduzeti neki koraci. Ali, prije toga se moraju ukloniti neke prepreke, kako kaže Berat Rukići, predsjednik Privredne komore Kosova. “Koliko je pred nama težak put pokazuje da sam na ovu konferenciju došao nakon višečasovnog čekanja, i da sam umjesto pasoša putovao sa nekim papirom. Zato bih volio da Zapadni Balkan 2030. godine vidim bez barijera i prepreka, sa zaustavljenim odlivom mozgova, i da imamo pomirenje koje bi trebalo da bude preduslov za sveopšti napredak”, istakao je Rukići. Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež i pored svega smatra da "nismo daleko od cilja a on je ekonomska integracija regiona. Za to je potrebno nešto više napora i političke volje da se pogura ekonomska saradnja”, primjećuje Čadež. Predsjednik srpske privredne komore kaže da je što se Srbije tiče ona tokom godina uvela dosta novih instrumenata za razvoj privatnog sektora, koji bi trebalo da smanje rizik investiranja. Akcenat je i na takozvanoj digitalnoj privredi, i stoga je već započet proces obuke projekt menadžera koji bi trebalo da malim i srednjim preduzećima pomažu u procesu digitalizacije. Odziv je zaista dobar, i mnoga preduzeća se javljaju jer žele pomoć u tom smislu, kaže Čadež.
Regionalna konferencija biće zatvorena proslavom 15-godišnjice programa stipendija Fondacije "Zoran Đinđić". Oko 700 stipendista iz sedam zemalja regiona Zapadnog Balkana bilo je uključeno u ovaj program, koji uz Fondaciju "Zoran Đinđić" koordinira Odbor njemačke privrede za istočnu Evropu, uz finansijsku pomoć njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.